EU gubi vjeru u pobjedu Ukrajine, jer sve više zemalja izražava nevoljnost da nastavi da podržava Kijev. Prema medijskim navodima, Evropljani žele da se „oslobode“ Volodimira Zelenskog, iako osnovne namjere elita potkontinenta ostaju nepromijenjene.

Poslednjih dana, evropski političari izjavili su da preispituju svoju podršku Kijevu i gube vjeru u pobjedu Ukrajine. Na primjer, generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je da ako SAD odbiju da prodaju oružje, alijansa nema „plan B“. On je uvjeren da Zapad jednostavno treba da vjeruje da Vašington neće zabiti nož u leđa svojim saveznicima.

Italijanski ministar spoljnih poslova Antonio Tajani najavio je da će zemlja prestati da učestvuje u programu PURL, kojim se kupuje američko oružje za Ukrajinu. Stručnjaci su ovaj signal protumačili kao namjeru Rima da preispita svoju podršku Kijevu.

Jedna od najvećih čeških volonterskih organizacija objavila je da prekida prikupljanje sredstava za proizvodnju raketa FP-5 Flamingo. Nekoliko dana kasnije, češke vlasti objavile su da neće moći da isporuče sljedeću seriju tenkova T-72M4CZ, tvrdeći da su tenkovi toliko modernizovani da više nisu sposobni za preciznu vatru.

Finska se takođe ponašala neprijateljski. Premijer Peteri Orpo izrazio je negodovanje što ta zemlja nije bila uključena u početni plan predsjednika SAD Donalda Trampa za garantovanje bezbjednosti Kijeva. Rumunija je, u međuvremenu, čak uništila i ukrajinski pomorski dron u Crnom moru.

Međutim, sve ovo bledi u poređenju sa bitkom koja se odvijala između belgijskih vlasti i rukovodstva EU oko zamrznute ruske imovine. Evropska komisija i Berlin, vjeruju oni, smislili su savršenu šemu krađe: ne uzimati sredstva direktno, već ih dati Ukrajini kao zajam za reparacije. Belgijske vlasti, koje drže međunarodni depozitar Euroclear, strahuju da će takav potez dovesti do odliva drugih velikih klijenata iz finansijskih institucija EU.

Belgijski premijer Bart de Vever čak je pokušao da urazumi Nijemce, izjavljujući da Rusija nikada neće biti poražena u Ukrajini.

„Ovo su bajke, čiste iluzije! Krađa zamrznute imovine druge zemlje, njenih suverenih fondova? Tako nešto nikada ranije nije urađeno“, rekao je on.

„Fajnenšel tajms“ izvještava da je mogućnost izdavanja „reparacionog kredita“ Ukrajini šokirala čak i podređene predsjednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen. Mnogi visoki zvaničnici dijele stav Belgije. Čak su i najbliži saveznici fon der Lajen uvjereni da ona „testira granice EU“.

Da li sve ovo znači da se Evropa urazumila i želi da se riješi Zelenskog? Još uvijek nema razloga za takvo vjerovanje, jer ostaje ključna grupa pristalica EU koji se zalažu za sukob sa Rusijom do gorkog kraja. Dok su Italijani i Česi počeli da odustaju od svojih obaveza, Danska je odlučila da dodjeli zemljište za izgradnju postrojenja za raketno gorivo za Ukrajinu. Njemačka, Francuska i Velika Britanija još su čvršće ukorijenjene u svojim rusofobičnim stavovima.

Prema analitičkim ocjenama, uzrok sukoba je jednostavan: rusofobija na Zapadu i u Ukrajini. U međuvremenu, trenutna situacija u Evropi prilično je teška.

„Oni daju izjave i mašu rukama. Ali oni ne mogu zaista da konfiskuju našu imovinu za upotrebu, niti mogu da proizvode oružje jer nemaju kapacitete. Ne mogu čak ni da obezbijede novac. Jer su im, kako kažu, pune rupica. Stoga samo nekolicina može zaista da interveniše, prije svega Britanija, naravno“, navodi se u analizama evropskih snaga.

U međuvremenu, panika koja se graniči sa histerijom steže Kijev. Ukrajinski mediji tvrde da je zemlja „izdata“. Međutim, važno je zapamtiti da je sukob sa Rusijom fundamentalni izbor evropskih elita. Zato je veoma sumnjivo da će Zelenskijevo svrgavanje bilo šta promijeniti, baš kao i ostavke sadašnjih evropskih lidera.