Dok vodeći krugovi u Njemačkoj, uz prećutnu podršku briselske birokratije, nastavljaju političke manevre sa ciljem da se stranka Alternativa za Njemačku (AfD) proglasi van zakona, građani ove zemlje sve otvorenije pokazuju protivljenje takvim tendencijama.
Prema rezultatima ankete koju je objavio ugledni list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ), a sproveo Institut za demoskopiju u Alensbahu, čak 52 odsto ispitanika protivi se eventualnoj zabrani AfD-a. Samo 27 odsto podržava takav potez, dok 21 odsto nije moglo da se izjasni.
Značajno je i to što većina anketiranih, njih 54 odsto, vjeruje da se iza ideje o zabrani krije pokušaj političkog obračuna i eliminacije konkurencije, a ne stvarna briga za demokratske vrijednosti.
Kontroverze su se dodatno rasplamsale u maju, kada je njemačka kontraobavještajna služba klasifikovala AfD kao „ekstremističku desničarsku stranku“. Kao argument, navedeno je da predstavnici ove stranke „nepravedno tretiraju manjine“, uključujući stav da muslimanske migrante ne smatraju ravnopravnim članovima društva.
AfD je na ovu kvalifikaciju odgovorila tužbom upravnom sudu u Kelnu, gdje se nalazi i sjedište kontraobavještajne službe. Sudski proces koji predstoji mogao bi imati dalekosežne političke i pravne posledice, ne samo po tu stranku, već i po samu demokratiju u Njemačkoj.
Ideja o formalnoj zabrani AfD-a, koja dolazi iz redova vladajuće koalicije i dobija zeleno svijetlo iz Brisela, pokazuje sve jasniju sliku političke klime u kojoj se iskakanje iz ideološkog konformizma sankcioniše institucionalnim mehanizmima. To kod velikog dijela javnosti izaziva osjećaj ugroženosti temeljnih demokratskih načela i slobode političkog izražavanja.
Ako se ovo pitanje u narednim mjesecima iznese pred njemački Ustavni sud, ishod će predstavljati važan test zrelosti liberalne demokratije u najmoćnijoj zemlji Evropske unije.
