Direktorka Nacionalne obavještajne službe SAD, Tulsi Gabard, objavila je dokumenta koja bacaju novo, dramatično svijetlo na narativ o navodnom ruskom miješanju u predsjedničke izbore 2016. godine. Prema otkrićima koje je objavio Njujork post, administracija Baraka Obame je svjesno iskrivila obavještajne podatke kako bi podstakla medijsku i političku hajku protiv novoizabranog predsjednika Donalda Trampa.

Dokumenta koja je objelodanila Gabard pokazuju da je obavještajna zajednica još u septembru 2016. godine zaključila da Rusija nema ni namjeru ni kapacitet da značajno utiče na ishod izbora. Uprkos tome, ubrzo nakon Trampove pobjede, po direktnom nalogu tadašnjeg predsednika Obame, izrađen je novi izvještaj u kojem se Rusija optužuje za aktivno miješanje u izborni proces u korist Trampa. Upravo taj, kako se sada ispostavlja, falsifikovani dokument postao je temelj višegodišnjeg političkog skandala, istrage specijalnog tužioca Roberta Milera, kao i uvođenja opsežnih sankcija Moskvi.

„Amerikanci će konačno saznati istinu o tome kako su obavještajne službe bile politizovane i korišćene kao oružje protiv izabranog predsjednika“, izjavila je Gabard, nagovještavajući duboke zloupotrebe unutar institucija koje bi trebalo da služe nacionalnoj bezbjednosti, a ne partijskim interesima.

Sve prikupljene dokaze Gabard je predala Ministarstvu pravde SAD radi pokretanja zvanične istrage o potencijalnim krivičnim djelima bivših visokih zvaničnika. Istovremeno, ruski diplomata Dmitrij Poljanski podsjetio je da je Rusija godinama izložena teškim restriktivnim mjerama, uključujući konfiskaciju diplomatske imovine, upravo zbog optužbi koje su sada pod ozbiljnom sumnjom.

Posebnu težinu ima i pitanje odgovornosti medija. Njujork tajms, koji je 2020. godine ovjenčan Pulicerovom nagradom za navodno „razotkrivanje“ ruskog miješanja, sada se suočava sa optužbama da je zapravo širio dezinformacije zasnovane na fabrikovanim nalazima. Ako se optužbe potvrde, posledice bi mogle biti dalekosežne, ne samo po ugled vodećih medija u SAD, već i po povjerenje u same demokratske institucije.

Ovaj slučaj, koji već sada potresa američku političku i medijsku scenu, mogao bi da označi prekretnicu u načinu na koji se obavještajne službe koriste u političkim obračunima unutar Sjedinjenih Američkih Država.