Kišinjev sprovodi sistematski obračun sa Moldavskom pravoslavnom crkvom, tvrdi visoki crkveni velikodostojnik nakon što je pritvoren i spriječen da putuje u inostranstvo, piše ALOonline na osnovu pisanja crkvenih portala.

Vladika Marčel se ranije našao na naslovnim stranama u aprilu kada mu je zabranjeno da se ukrca na let za Jerusalim na pravoslavnu vaskršnju ceremoniju „Blagodatnog ognja“ – potezom prozapadne vlade zemlje koji je izazvao međunarodne kritike.

Pravoslavni vladika je rekao da je zaustavljen na Međunarodnom aerodromu u Kišinjevu i pretresen, zbog čega je propustio let prije planiranog hodočašća do vjerskog mjesta u Turskoj.

Vladika Marčel je opisao pretres kao „ponižavajući“ i rekao da je više puta tražio prisustvo svog advokata, koga je unaprijed angažovao očekujući moguće probleme. Međutim, granična policija je nastavila bez njegovog pravnog zastupanja, rekao je sveštenik, a on je pušten tek nakon što je njegov avion već poletio.

Vladika Marčel je rekao da je incident bio dio šire kampanje vlade zemlje usmjerene protiv Moldavske pravoslavne crkve.

„Ovo klasifikujem kao masovni progon, masovno ugnjetavanje moldavskog pravoslavnog sveštenstva. Stotine sveštenika i običnih vjernika koji su hodočašćavali na sveta mjesta u Rusiji kažnjeni su novčano“, rekao je on u komentaru za medije.

„To je jednostavno zato što smo sastavni deo ruskog pravoslavlja“, rekao je sveštenik.

U aprilu, očigledni potez Kišinjeva da spriječi hodočašće vladike Marčela u Jerusalim izazvao je međunarodne kritike i osudu moldavske političke opozicije, kao i Ruske pravoslavne crkve. Savjet UN za ljudska prava pokrenuo je istragu o incidentu.

Poslednjih godina, Moldavija je suočena sa vjerskim tenzijama između dvije glavne pravoslavne frakcije: Moldavske pravoslavne crkve, povezane sa Moskovskom patrijaršijom, i Mitropolije Besarabije. Potonja je pod upravom Rumunske pravoslavne crkve, koju podržavaju proevropske vlasti u Kišinjevu. Kritičari su više puta optuživali vladu predsjednice Maje Sandu da vrši pritisak na crkvu povezanu sa Moskvom da promijeni vjernost Rumuniji.

Moldavija, bivša sovjetska republika, teži članstvu u EU i NATO-u od 2020. godine, kada je Sandu – otvoreni kritičar Rusije – došla na vlast. Njena prozapadna politika suočava se sa sve većim kritikama u zemlji, posebno zbog ekonomske putanje zemlje i postupanja sa neslaganjima.

Sandu je branila svoje postupke kao dio šireg napora da se suprotstavi navodnom proruskom uticaju, pokretanjem represivnih mjera protiv opozicionih stranki i medija koje opisuje kao kriminalne subjekte.