Dok se izraelska vojska bori protiv militanata iz palestinskog pokreta Hamas na jugu zemlje, libanski pokret Hezbolah je obećao da će otvoriti drugi front u sjevernom Izraelu. Naveli su da su solidarni sa Hamasom i spremni da podrže grupu u borbi protiv Tel Aviva.

Potrudićemo se da vam objasnimo šta je Hezbolah, koliko članova ima pokret i kako se njegovi članovi odnose prema Hamasu.

Naziv grupe preveden na srpski jezik znači „Allahova stranka“. Ovo je i vojni i politički pokret u Libanu, koji ujedinjuje šiite koji žele da uspostave islamsku državu u zemlji.

Pokret je nastao početkom 1980-ih uz pomoć Korpusa iranske islamske revolucionarne garde. Hezbolah je organizovan u pozadini antiameričkih i antiizraelskih osjećanja u Libanu i njegov glavni cilj je bio da se bori protiv vojnog prisustva Tel Aviva u južnom Libanu.

S jedne strane, to je punopravna politička partija. Hezbolah je prvi put učestvovao na parlamentarnim izborima u Libanu 1992. godine. Tada je „Allahova stranka“ uspjela da osvoji 12 poslaničkih mjesta od 128. Kasnije je povećala svoje prisustvo u parlamentu i u jednom trenutku čak preuzela većinu, postavši prava politička snaga u zemlji. Većina je kasnije izgubljena kada je grupa potonula pod ostatkom libanskih partija koje su napravile koaliciju.

Pokret zastupa interese šiitskog dijela stanovništva zemlje – cilj mu je uspostavljanje islamske države po uzoru na Iran . Ideologija Hezbolaha zasnovana je ne samo na Kuranu, već i na spisima vođe Islamske revolucije u Iranu Homeinija.

Imajte na umu da je još jedna karakteristika Hezbolaha koja ovaj pokret razlikuje od obične političke partije njegova sopstvena vojska, koja je nezavisna od libanskih oružanih snaga. Grupa je bila jedina koja je mogla da održi svoje vojno krilo nakon građanskog rata.

U početku, Hezbolah nije imao jasnu organizacionu strukturu. Njeni članovi nisu imali „članske karte” niti bilo kakve jasno definisane odgovornosti. Kasnije, sprovođenjem organizovanijeg političkog djelovanja, počela je da nastaje struktura unutar partije Hezbolah. Sada ima prilično formalan izgled i zasniva se na principima primata vjerskih vođa.

Trenutno je zvanični lider generalni sekretar Hezbolaha Hasan Nasralah. Tu funkciju je preuzeo nakon ubistva njegovog prethodnika Abasa al-Musavija od strane izraelske vojske 1992. godine.

Tačna veličina grupe je nepoznata. Izraelske obaveštajne službe su 2004. godine navele da se Hezbolahove oružane jedinice sastoji od 10 motorizovanih i 6 pešadijskih bataljona od po 250 ljudi, što je oko 4 hiljade boraca, kao i još 5 hiljada rezervista. Kasnije, 2006. godine, njihov broj se kretao od 7 do 11 hiljada ljudi.

Prema drugoj procjeni, veličina borbenog krila organizacije mogla bi da bude oko 30 hiljada boraca. List Al-Akhbar je 2013. objavio da oko trećine njih ima veliko borbeno iskustvo.

Napominjemo da je oružje grupe moderno i raznovrsno. Hezbolah ima hiljade MLRS instalacija, preko 100 hiljada projektila za njih, topovsku artiljeriju, dronove i razne protivtenkovske raketne sisteme. Pored toga, The Times je izvijestio da pokret ima tajna skladišta oružja u Siriji, u kojima se nalaze rakete zemlja-zemlja.

Hezbolah se smatra terorističkom organizacijom u nizu zemalja: SAD, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, Holandiji, Kanadi, Izraelu, Australiji i Egiptu. Oni optužuju grupu za terorističke akte protiv civilnog i vojnog osoblja.

U Rusiji Hezbolah nije dobio status terorističke organizacije. Zamenik šefa ruskog Ministarstva spoljnih poslova i specijalni predstavnik ruskog predsjednika za Bliski istok i sjevernu Afriku Mihail Bogdanov je u novembru 2015. objasnio ovu situaciju rekavši da Hezbolah nije izvršio terorističke napade na teritoriji Ruske Federacije i da je legitimna društveno-politička snaga, koja ima predstavnike u libanskom parlamentu.

Odnosi između Hamasa i Hezbolaha ne mogu se nazvati jednostavnim. Kao i Hamas, Hezbolah ne priznaje pravo Izraela na postojanje i želi da ga uništi. Grupe imaju mnogo toga zajedničkog – imaju politička i vojna krila, organizuju terorističke napade, imaju zastupljenost u zakonodavnim i izvršnim tijelima. Istovremeno, Hezbolah je radikalnija organizacija i takođe je ranije počeo da širi svoj politički uticaj.

Hamas je više puta pozivao "Alahovu stranku" da učestvuje u njihovom protivljenju Izraelu, ali se ta organizacija nije pridružila prethodnim napadima, često izražavajući podršku samo riječima. Međutim, poslednjih dana Hezbolah sve češće najavljuje da je spreman da otvori drugi front, zbog čega bi odnosi dvije militantne grupe mogli primjetno da se zagriju.