NJUJORK – Američki dolar našao se pod snažnim pritiskom i približio najnižem nivou u posljednja tri mjeseca, dok su investitori sa sve većom zabrinutošću pratili kretanja na tržištu državnih obveznica i budući pravac finansijske politike Vašingtona.

Dolarski indeks kretao se oko 98,8 poena, a američka valuta oslabila je i prema evru, pošto su učesnici na tržištu doveli u pitanje efekte najavljenog povećanja otkupa dugoročnih državnih obveznica. Ministarstvo finansija SAD planira da udvostruči obim tih operacija, sa dvije na najmanje četiri milijarde dolara po pojedinačnom otkupu.

Iako Vašington tim potezom nastoji da smiri tržište i obuzda troškove dugoročnog zaduživanja, dio investitora strahuje da bi intervencija mogla dodatno da oslabi povjerenje u američku valutu. Prinos na tridesetogodišnje obveznice dostigao je najviši nivo od 2007. godine, dok je javni dug SAD premašio 40.000 milijardi dolara, prenio je Rojters.

Slabljenje dolara podstaklo je rast cijene zlata. Spot cijena dostigla je oko 4.624 dolara za trojsku uncu, dok su američki fjučersi zaključeni na 4.680,60 dolara, čime se plemeniti metal približio granici od 4.700 dolara. Zlato je tokom sedmice poskupjelo više od pet odsto i dostiglo najviši nivo od sredine maja, pokazuju tržišni podaci.

Glavni američki berzanski indeksi istovremeno su završili posljednju trgovačku sesiju u plusu. Indeks „Dau Džons” porastao je za 517,8 poena, odnosno 0,98 odsto, dok su „Si-En-Pi 500” i „Nasdak” ojačali po 0,43 odsto. Uprkos dnevnom rastu, sva tri indeksa zabilježila su gubitke na sedmičnom nivou.

Kretanje dolara ima posljedice daleko izvan Sjedinjenih Država, budući da je riječ o glavnoj svjetskoj rezervnoj valuti i osnovnom sredstvu plaćanja u međunarodnoj trgovini. Njegovo slabljenje može da podstakne rast cijena zlata, nafte i drugih sirovina kojima se trguje u dolarima, ali i da utiče na troškove otplate dugova i uvoza širom svijeta.