Sjedinjene Američke Države i Venecuela postigle su istorijski sporazum o razvoju 17 naftnih polja sa dokazanim potencijalom od približno 65 milijardi barela, objavili su američki predsjednik Donald Tramp i vršilac dužnosti predsjednika Venecuele Delsi Rodrigez.

Tramp je na društvenoj mreži „Trut soušal” saopštio da su SAD stekle „većinsku kontrolu” nad ovim rezervama, nazvavši postignuti dogovor „najvećim naftnim sporazumom u svjetskoj istoriji”.

„Po mom nalogu, državni sekretar Marko Rubio i ministar odbrane Pit Hegset, radeći u tijesnoj saradnji sa veoma uvaženom vršiteljkom dužnosti predsjednika Venecuele Delsi Rodrigez i u partnerstvu sa privatnim sektorom, obezbijedili su većinsku američku kontrolu nad više od 65 milijardi barela dokazanih rezervi nafte u Venecueli, bez ikakvih troškova za američke poreske obveznike”, naveo je Tramp.

Američki predsjednik ocijenio je da će sporazum ojačati odnose Vašingtona i Karakasa, obezbijediti dugoročno snabdijevanje SAD jeftinijom naftom i doprinijeti snižavanju cijena goriva na američkom tržištu.

Više od 100 milijardi dolara investicija

Sporazum je potvrdila i Delsi Rodrigez, koja je poručila da će on imati „značajan uticaj na oporavak Venecuele” i označiti početak nove faze u odnosima dvije zemlje.

Prema njenim riječima, projekat obuhvata 17 strateških naftnih polja, investicije vrijedne više od 100 milijardi dolara i očekivane poreske prihode za venecuelansku državu veće od 209 milijardi dolara.

„Sporazum će omogućiti značajno povećanje proizvodnje nafte uz učešće privatnih operatera. Ove investicije doprinijeće ne samo obnovi i modernizaciji naše industrije već i ekonomskom rastu zemlje, energetskoj bezbjednosti naše hemisfere i većoj ravnoteži na međunarodnim tržištima”, navela je Rodrigezova.

Planirano je da novac bude usmjeren u obnovu dotrajale naftne infrastrukture, povećanje proizvodnih kapaciteta, modernizaciju postrojenja i otvaranje novih radnih mjesta.

Šta podrazumijeva američka „većinska kontrola”

Prema navodima Asošijejted presa, Sjedinjene Države će sa još neimenovanim privatnim operaterom osnovati novu kompaniju, kojoj bi bila dodijeljena prava na razvoj 17 naftnih polja u narednih 100 godina.

Američkoj strani trebalo bi da pripadne 55 odsto takozvanog efektivnog obima nove poslovne strukture. To, međutim, ne znači da će Vašington imati vlasnički udio od 55 odsto, već ovaj procenat obuhvata kombinaciju udjela u kapitalu kompanije i prava SAD da dio proizvedene nafte kupuju po cijeni koštanja.

Nafta nabavljena pod tim uslovima mogla bi da bude korišćena za popunjavanje američkih Strateških naftnih rezervi, kao i za potrebe oružanih snaga SAD.

Trampova administracija za sada nije objavila imena privatnih kompanija koje će učestvovati u poslu, niti potpunu finansijsku i pravnu strukturu aranžmana. Prema Rojtersu, polja se nalaze u naftnom pojasu Orinoka i području jezera Marakaibo, a dio njih već je u proizvodnji.

Pravne i infrastrukturne prepreke

Stručnjaci upozoravaju da primjena dogovora može naići na pravne i ustavne prepreke, pošto venecuelanska država zadržava kontrolu nad ključnim poslovima u naftnoj industriji. Nije jasno ni na koji način će dugoročna prava biti dodijeljena američkim kompanijama – zakupom, tenderom ili posebnim ugovorima.

Iako Venecuela raspolaže najvećim dokazanim rezervama nafte na svijetu, procijenjenim na oko 303 milijarde barela, dnevno proizvodi svega oko 1,25 miliona barela. Proizvodnja je daleko ispod nekadašnjeg nivoa zbog višegodišnjeg nedostatka investicija, sankcija, lošeg upravljanja i propadanja infrastrukture.

Zbog toga se značajnije povećanje proizvodnje i osjetniji pad cijena goriva u SAD ne mogu očekivati u kratkom roku. Obnova postrojenja, naftovoda, elektroenergetske mreže i izvoznih terminala mogla bi da traje godinama.

Sporazum poslije hapšenja Madura

Dogovor je postignut poslije dramatične promjene političkih odnosa u Venecueli. Američke snage su 3. januara izvele vojnu operaciju u kojoj su uhapsile tadašnjeg predsjednika Nikolasa Madura i njegovu suprugu Siliju Flores i prebacile ih u Sjedinjene Države.

Maduro se pred američkim sudom suočava sa optužbama koje uključuju narkoterorizam i trgovinu drogom, ali se izjasnio da nije kriv. Poslije njegovog hapšenja, Delsi Rodrigez preuzela je dužnost privremenog šefa države.

Trampova administracija je već tokom januara počela da poziva velike američke naftne kompanije da se vrate u Venecuelu. Istovremeno su vlasti u Karakasu sprovele najveću reformu naftnog zakonodavstva u posljednjih nekoliko godina, proširujući prava privatnih i stranih operatera.

Novim propisima omogućeno im je da rade na osnovu posebnih ugovora i zajedničkih preduzeća, samostalno prodaju dio proizvedene nafte i upravljaju dijelom prihoda, dok je Vašington počeo da ublažava ograničenja za saradnju sa venecuelanskim naftnim sektorom.

Karakas razmatra izlazak iz OPEK-a

Paralelno sa približavanjem Sjedinjenim Državama, vlasti u Karakasu razmatraju i mogućnost napuštanja Organizacije zemalja izvoznica nafte. Prema medijskim izvještajima, o ovom pitanju razgovarano je sa američkim zvaničnicima, ali konačna odluka još nije donesena.

Venecuela je članica OPEK-a od osnivanja organizacije 1960. godine i jedna je od njenih pet osnivačica, zajedno sa Iranom, Irakom, Kuvajtom i Saudijskom Arabijom. Ukoliko istupi, postala bi prva zemlja osnivač koja je napustila naftni kartel.