Saudijska Arabija suočava se sa sve težom bezbjednosnom krizom pošto su napadi Huta i drugih oružanih grupa koje podržava Iran ugrozili njenu naftnu infrastrukturu i izvozne pravce, dok je američki predsjednik Donald Tramp, prema pisanju „Njujork tajmsa”, odbio zahtjev prestolonasljednika Mohameda bin Salmana za vojnu akciju protiv jemenskog pokreta.

Kraljevina, koja je godinama ulagala u bezbjednosno partnerstvo sa Vašingtonom, sada nastoji da obezbijedi dodatnu podršku saveznika i diplomatski izlaz iz sukoba koji sve neposrednije ugrožava njene interese.

„Saudijci su trenutno veoma uznemireni. U izvjesnom smislu, ovo je njihov najgori mogući scenario”, izjavio je Majkl Ratni, bivši američki ambasador u Saudijskoj Arabiji.

Na udaru nafta i pomorski putevi

Prema navodima američkog lista, Saudijska Arabija se tokom posljednje dvije nedjelje suočila sa napadima oružanih grupa koje podržava Teheran sa više pravaca. Krajem avgusta u napadu na saudijski tanker u Ormuskom moreuzu poginula su dva mornara, dok su Huti najavili blokadu saudijskih isporuka nafte kroz Crveno more i napredovali na strateški važnim položajima u Jemenu.

Dodatni udarac predstavljala je obustava rada naftovoda kojim se nafta prebacuje do obale Crvenog mora. Taj pravac dobio je poseban značaj zbog poremećaja plovidbe kroz Ormuski moreuz, ali su napadi dronovima pokazali ranjivost i ove alternativne izvozne rute. O prekidu rada naftovoda poslije napada izvještava i Rojters.

Istovremeno ugrožavanje naftne infrastrukture i pomorskih puteva pojačava pritisak na Rijad, ali i zabrinutost zbog posljedica po svjetsko snabdijevanje energentima.

Partnerstvo sa Vašingtonom na ispitu

Mohamed bin Salman godinama je gradio bliske odnose sa Trampom i njegovom porodicom, ulažući u saradnju sa Sjedinjenim Državama i novac i politički kapital. Ipak, prema izvorima „Njujork tajmsa”, njegov zahtjev da Vašington vojno djeluje protiv Huta nije prihvaćen.

O američkom uzdržavanju od direktne intervencije, uz nastavak obavještajne podrške Saudijskoj Arabiji, izvještava i Rojters.

Rijad, sa druge strane, ne želi da samostalno uđe u novu veliku kampanju protiv Huta, poslije dugogodišnjeg vojnog angažovanja u Jemenu koje nije donijelo trajno rješenje.

„Ovo zahtijeva međunarodnu podršku, ne samo od Saudijske Arabije i zemalja regiona”, napisao je Abdulrahman el Rašed, kolumnista blizak saudijskim vlastima.

Den Šapiro, bivši visoki zvaničnik Pentagona zadužen za politiku prema Bliskom istoku, ocijenio je da Trampovo oklijevanje treba posmatrati u kontekstu produženog sukoba sa Iranom, opterećenosti američke mornarice i smanjenih zaliha municije.

Prema njegovoj ocjeni, otvaranje još jednog fronta predstavljalo bi dodatni teret za Vašington, mada takav stav izaziva veliko nezadovoljstvo u Saudijskoj Arabiji.

Tramp je, govoreći novinarima tokom putovanja u Irsku, izjavio da su Huti kontaktirali američku stranu i da ne žele sukob sa SAD. Politički portparol Huta Mohamed el Buhaiti to je negirao.

„Nismo kontaktirali Trampa i tražili od njega da nas ne napada”, poručio je.

Diplomatski izlaz i dalje neizvjestan

Ni pokušaji približavanja Rijada i Teherana zasad nisu donijeli očekivano smirivanje. Prema pisanju „Njujork tajmsa”, sastanak predstavnika Irana, Saudijske Arabije i drugih zemalja Persijskog zaliva, planiran za ponedjeljak, odložen je prethodne večeri zbog neslaganja među stranama.

Barbara Lif, bivša pomoćnica američkog državnog sekretara za bliskoistočne poslove, smatra da će Saudijska Arabija vjerovatno pojačati diplomatske napore. Prema njenoj ocjeni, dugogodišnje vojne operacije protiv Huta nisu donijele trajno rješenje, pa bi Rijad, susjedne države i Teheran morali da traže prihvatljiv okvir za okončanje šireg regionalnog sukoba.

Kao mogući posrednik pominje se i Kina, koja je 2023. godine pomogla obnovu diplomatskih odnosa Saudijske Arabije i Irana.

Uprkos razočaranju američkim odgovorom, analitičari koje citira „Njujork tajms” ne očekuju javno udaljavanje saudijskog rukovodstva od Vašingtona. Procjenjuju da će Rijad nastojati da sačuva američko partnerstvo, uz traženje dodatnih diplomatskih kanala za zaštitu svoje bezbjednosti i izvoza nafte.