Novoobjavljeni dokumenti Federalnog istražnog biroa, koje je u javnost pustilo Ministarstvo pravde SAD, ponovo su uzdrmali američku i svjetsku javnost, otkrivajući do sada nepoznate detalje o načinu na koji je Džefri Epstin organizovao seksualno zlostavljanje maloljetnih djevojčica.

Riječ je o rukom pisanim istražnim bilješkama iz maja 2019. godine, koje opisuju sistematsko regrutovanje djevojaka, mehanizme njihovog dovođenja, kao i precizne zahtjeve koje je Epstin imao u pogledu uzrasta i izgleda žrtava. Dokumenta su dio dugo najavljivanog objavljivanja arhive iz vremena administracije Donald Tramp, ali su i dalje u značajnoj mjeri redigovana.

I pored prikrivanja imena i dijelova sadržaja, iz bilješki se jasno vidi da su seksualni susreti predstavljani kao navodne „masaže“, dok je u pozadini funkcionisao dobro organizovan sistem dovođenja maloljetnica. Svedočenja ukazuju da su u proces bili uključeni posrednici iz Epstinovog okruženja, a da je regrutovanje vremenom postajalo sve intenzivnije.

Posebno uznemiruju navodi o tome da je Epstin imao izražene „preferencije“, te da je u pojedinim slučajevima odbijao djevojke određene boje kože, insistirajući da budu što mlađe. Prema iskazu svjedokinje, znao je da traži lična dokumenta kako bi se uvjerio da djevojčice nemaju navršenih 18 godina.

U okviru dokumentacije nalaze se i fotografije djevojčica starosti od 14 do 17 godina, snimljene na ulicama, plažama i drugim lokacijama. U spisima se pominju i konkretna mjesta u saveznoj državi Njujork – stan na Menhetnu, lokacije u Ročesteru i Brajton Biču, kao i jedna srednjoškolska maturska veče.

Istražni materijal sadrži i opise seksualnog zlostavljanja, uz navode o grubom ponašanju i ponižavanju žrtava, što dodatno oslikava razmere i brutalnost zločina.

Objavljeni podaci podudaraju se sa ranije poznatim informacijama o Epstinovom interesovanju za djevojke iz Brazila. Ključnu ulogu u postupku imala je brazilska imigrantkinja Marina Laserda, u optužnici označena kao „maloljetna žrtva 1“, koja je javno govorila o zlostavljanju koje je, kako tvrdi, počelo kada je imala samo 14 godina.

Ona je navela i da je više puta viđala Donald Tramp u Epstinovom društvu, što je Tramp demantovao, ističući da nije imao saznanja o njegovim kriminalnim aktivnostima. Njeno svjedočenje bilo je jedno od ključnih u procesu koji je doveo do podizanja optužnice protiv Epstina.

U fokusu istrage našao se i francuski agent Žan-Lik Brunel, osnivač manekenske agencije za koju se sumnja da je služila kao kanal za dovođenje djevojaka i mladih žena. Brunel je uhapšen u Francuskoj 2022. godine, a ubrzo potom pronađen mrtav u zatvorskoj ćeliji u Parizu.

Dokumenti ponovo skreću pažnju i na ulogu Gislejn Maksvel, Epstinove bliske saradnice, koja je pravosnažno osuđena zbog učešća u trgovini maloljetnicama.

Novi FBI spisi otvaraju pitanje koliko je široka bila mreža koja je godinama štitila Džefrija Epstina i da li će, uprkos protoku vremena i smrti ključnih aktera, cijela istina ikada biti u potpunosti rasvijetljena.