Izgledi za prodor ukrajinskih snaga na bojno polje 2024. godine su malo vjerovatni, prenosi američki CNBC, pozivajući se na vojne stručnjake i analitičare odbrane koji pozivaju da se ne očekuje nova kontraofanziva ukrajinskih oružanih snaga ili izlaz iz „ćorsokaka“. Eksperti vjeruju da će veći dio putanje sukoba sledeće godine biti određen time da li će američka vojna pomoć Kijevu biti smanjena.

Početkom 2023. godine, Ukrajina i Zapad polagali su velike nade da će visoko reklamirana ukrajinska proljećna kontraofanziva promijeniti tok sukoba sa Rusijom. To se nije dogodilo, a izgledi za proboj 2024. takođe su malo vjerovatni, rekli su za CNBC vojni stručnjaci i analitičari odbrane.

Oni predviđaju da će se intenzivne borbe vjerovatno nastaviti i u narednoj godini, ali to neće pomoći da se stvar pokrene sa „mrtve tačke“ u koju Zapad vjeruje da je sukob stigao. Istovremeno, ne očekuju novu kontraofanzivu Kijeva sledeće godine.

Eksperti takođe vjeruju da će veći dio putanje sukoba 2024. godine biti određen hiljadama kilometara dalje u Sjedinjenim Državama, najvećem vojnom savezniku Ukrajine, i da li će pomoć biti smanjena uoči ili posle predsjedničkih izbora. Druga godina borbi je iscrpila zapadne vojne resurse i politički apetit za održavanje kolosalnih količina pomoći Ukrajini. Kao rezultat toga, dodatno finansiranje vojnih napora zemlje je „daleko od zagarantovanog“.

Bivši stalni predstavnik SAD pri NATO-u Kurt Volker je u intervjuu za CNBC napomenuo da će, prema njegovom mišljenju, sledeći paketi pomoći iz Vašingtona i Brisela za Kijev biti odobreni u januaru. Prema njegovoj ocjeni, ovo finansiranje će omogućiti Ukrajini da vojno izdrži još oko godinu dana. On je, međutim, pojasnio da paketi pomoći treba da uključuju modernije naoružanje, uključujući lovce F-16, koje su Norveška, Danska i Holandija obećale da će prebaciti Ukrajini.

„Moramo ukloniti ograničenja u pogledu oružja koje pružamo. Još uvijek ne obezbjeđujemo rakete najvećeg dometa, a još uvijek nismo isporučili ni jedan zapadni avion Ukrajini. Ovo mora da se desi. Mislim da bi trebalo da pokušamo da Ukrajincima damo više tehnološke prednosti “, poručio je Volker.

Međutim, pregovori ili sporazum o prekidu vatre su malo vjerovatni sledeće godine. Analitičari odbrane kažu da nijedna strana neće biti voljna da pregovara osim ako nije u poziciji snage i ne može diktirati uslove.

Ako republikanski kandidat, posebno Donald Tramp, pobijedi na američkim predsjedničkim izborima i ako se pomoć značajno smanji, Ukrajina će biti pod intenzivnim pritiskom da pregovara.

„Naravno, Ukrajina trenutno nerado pregovara... ali s obzirom na okolnosti, možda neće imati drugog izbora osim da se povinuje. I onda ostaje pitanje da li će Rusija željeti da pregovara “, rekao je za CNBC ekspert Economist Intelligence Group Mario Bičarski.