VAŠINGTON – Saudijska Arabija nije isključila mogućnost da u budućnosti pokrene program razvoja nuklearnog oružja, procjena je američke obavještajne zajednice sadržana u povjerljivim dokumentima dostavljenim Kongresu, objavio je „Vašington post”, pozivajući se na američke zvaničnike upoznate sa tim materijalom.

Ova procjena dodatno je pojačala zabrinutost dijela američkih zakonodavaca zbog sporazuma Vašingtona i Rijada o civilnoj nuklearnoj saradnji, koji Saudijskoj Arabiji otvara pristup američkoj tehnologiji i omogućava realizaciju nuklearnih energetskih projekata vrijednih desetine milijardi dolara.

Sporazum, poznat kao „123 sporazum”, potpisan je u julu, a potom dostavljen Kongresu na razmatranje. Prema dostupnim podacima, za razliku od američkog sporazuma sa Ujedinjenim Arapskim Emiratima iz 2009. godine, on ne sadrži potpunu zabranu obogaćivanja uranijuma i prerade istrošenog nuklearnog goriva. Upravo ta činjenica izazvala je najviše primjedaba u Kongresu.

„Vašington post” navodi da bi u početnoj fazi obogaćivanje uranijuma bilo ograničeno na nivo ispod pet odsto, ali da bi, poslije dodatnih analiza i pisanog dogovora dvije strane, granica mogla da bude povećana do 20 odsto. Kritičari sporazuma upozoravaju da bi uspostavljanje domaćeg kapaciteta za obogaćivanje uranijuma Rijadu obezbijedilo tehnologiju koja, u drugačijim okolnostima i uz dalje obogaćivanje, može imati i vojnu primjenu.

Američki Stejt department, međutim, prema navodima američkog lista, ima povoljniju procjenu i ukazuje na saudijske garancije i mehanizme kontrole predviđene sporazumom. Međunarodna agencija za atomsku energiju takođe bi trebalo da dobije šira ovlašćenja za nadzor saudijskog nuklearnog programa, iako Rijad za sada nije prihvatio puni Dodatni protokol koji inspektorima IAEA omogućava najširi pristup.

Dodatnu pažnju izazivaju i dva povjerljiva prateća pisma uz nuklearni sporazum, čije su objavljivanje zatražili senatori iz obje američke stranke. Oni tvrde da bez uvida u ta dokumenta Kongres ne može u potpunosti da procijeni obaveze Vašingtona i Rijada.

Kongres ima rok od 90 dana za razmatranje sporazuma i može da pokuša da ga blokira rezolucijom o neodobravanju. Ukoliko takva odluka ne bude donesena, sporazum stupa na snagu u skladu sa američkim Zakonom o atomskoj energiji.

Pitanje saudijskog nuklearnog programa dobija dodatnu težinu zbog dugogodišnjeg rivalstva Rijada i Teherana i strahovanja da bi širenje tehnologije obogaćivanja uranijuma moglo da pokrene novu trku u naoružanju na Bliskom istoku. Saudijski prijestolonasljednik Mohamed bin Salman ranije je javno poručivao da bi njegova zemlja nastojala da dođe do nuklearnog oružja ukoliko bi ga stekao Iran.

Istovremeno, iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči odbacio je 25. septembra tvrdnje da je Teheran na pragu sticanja atomske bombe.

„Tvrdnja da je Iran na ivici sticanja nuklearnog oružja velika je laž”, rekao je Aragči novinarima u Njujorku, naglasivši da je iranski nuklearni program mirnodopske prirode i da je Iran potpisnik Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja.

Nova američka procjena o mogućim saudijskim nuklearnim ambicijama tako otvara osjetljivo pitanje da li bi širenje civilnih nuklearnih programa i kapaciteta za obogaćivanje uranijuma moglo da promijeni stratešku ravnotežu na Bliskom istoku, u trenutku kada je iranski nuklearni program ponovo jedna od centralnih bezbjednosnih tema u odnosima Vašingtona i Teherana.