Zemlje NATO-a na sjeveru i istoku Evrope, prije svega Finska, Poljska i baltičke države, ubrzano jačaju vojne kapacitete i grade odbrambene linije uz granice sa Rusijom i Bjelorusijom, piše „Politiko”, navodeći da se u tim državama sve otvorenije govori o mogućnosti sukoba sa Moskvom i Minskom.

Izvještači američkog portala posjetili su Finsku, Litvaniju i Poljsku, gdje su razgovarali sa vojnim i političkim zvaničnicima i obišli djelove istočnog krila Alijanse. Prema njihovim navodima, u tim zemljama preovladava procjena da bi u prvim danima eventualne krize morale da se oslone prije svega na sopstvene snage, dok bi pomoć saveznika stizala tek nakon aktiviranja mehanizama NATO-a.

„Vjerujemo Sjedinjenim Državama kao našem savezniku, članici NATO-a, ali razumijemo da one imaju važne interese u drugim regionima”, rekao je šef finskog parlamentarnog odbora za odbranu Juka Kopra.

Finska, koja ima najdužu kopnenu granicu NATO-a sa Rusijom, već godinama održava sistem široke rezerve i teritorijalne odbrane. Prema pisanju „Politika”, Helsinki može da mobiliše oko 870.000 rezervista, a plan je da taj broj u narednim godinama bude povećan na milion. Ta zemlja već izdvaja blizu tri odsto BDP-a za odbranu, uz namjeru da, u skladu sa novim obavezama unutar Alijanse, do 2035. godine dostigne nivo od pet odsto.

„Može se slobodno reći da je Finska spremnija da se bori sama od drugih zemalja na prvoj liniji fronta. Smanjenje američkog vojnog prisustva nema uticaja na njenu spremnost”, ocijenio je Eoin Majkl Maknamara, istraživač Finskog instituta za međunarodne poslove.

U Finskoj su u maju održane multinacionalne vojne vježbe u blizini granice sa Rusijom, uz učešće vojnika iz Francuske i Velike Britanije. Dodatnu pažnju izazvala je i odluka finskih poslanika da ublaže ograničenja u vezi sa transportom i skladištenjem nuklearnog oružja na teritoriji zemlje, što je izazvalo protivljenje dijela opozicije i vojnih krugova.

„Rusija je supersila, a mi smo mala zemlja. Morate biti oprezni kada spavate pored medvjeda”, rekao je za „Politiko” pukovnik Mati Pitkjaniti, komandant finskog pograničnog okruga Sjeverna Karelija.

Slična logika vidljiva je i u Poljskoj, gdje je od 2024. godine u toku projekat „Istočni štit”, čiji je cilj jačanje granice prema ruskoj Kalinjingradskoj oblasti i Bjelorusiji. Varšava planira da 2026. godine za odbranu izdvoji 4,8 odsto BDP-a, uz nabavku značajnih količina vojne opreme, prije svega iz Sjedinjenih Država.

„Poruka Moskvi, Vašingtonu i Evropi mora biti kristalno jasna: Poljska se ne sprema za udaljenu teorijsku prijetnju, već za mogućnost da rat počne ranije nego što mnoge zapadne prijestonice očekuju”, piše „Politiko”.

Baltičke države, Litvanija, Letonija i Estonija, takođe grade zajedničku odbrambenu liniju prema Rusiji i Bjelorusiji. U Vilnjusu se, međutim, otvoreno priznaje da bi uloga takvih utvrđenja bila prije svega da uspore eventualno napredovanje i kupe vrijeme za dolazak savezničkih snaga.

Izvještaj „Politika” objavljen je uoči samita NATO-a u Ankari, koji počinje 7. jula i na kojem će jedna od centralnih tema biti dalje jačanje vojnih kapaciteta Alijanse. Očekuje se da će lideri zemalja članica razgovarati o povećanju izdvajanja za odbranu, jačanju vojne industrije i nastavku podrške Ukrajini.

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute izjavio je uoči samita da Alijansa ulazi u fazu u kojoj evropske države moraju da preuzmu veću odgovornost za sopstvenu bezbjednost. On je ocijenio da će NATO ostati transatlantski savez, ali da više neće počivati na starom modelu evropske zavisnosti od Vašingtona.

„Rusija je glavna prijetnja sada i dugoročno”, rekao je Rute u intervjuu turskoj agenciji Anadolija.

Moskva, sa druge strane, poručuje da ne vidi signale da bi NATO mogao da promijeni antiruski kurs. Direktor Odjeljenja za evropske poslove ruskog Ministarstva spoljnih poslova Vladislav Maslenikov izjavio je da je taj pristup jasno utvrđen još u Strateškom konceptu Alijanse iz 2022. godine, u kojem je Rusija označena kao najznačajnija i najdirektnija prijetnja bezbjednosti saveznika.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov ocijenio je da je zapadno učešće u ukrajinskom sukobu promijenilo njegovu prirodu.

„Rat je u toku, to je pravi rat”, rekao je Peskov, dodajući da je ono što je počelo kao specijalna vojna operacija nastavljeno kao rat zato što, kako je naveo, „iza Kijeva stoje Berlin, Pariz, Hag, Oslo i, nažalost, Vašington”.

Uoči samita u Ankari postaje jasno da istočni bok NATO-a više ne gleda na mogući sukob sa Rusijom kao na udaljenu teorijsku prijetnju, već kao na scenario za koji se, barem u vojnim planovima, mora biti spreman.