Evropska komesarka za proširenje poručila da ni promjena vlasti u Beogradu ne otklanja obavezu usklađivanja sa spoljnom i bezbjednosnom politikom Unije. Poslije razgovora sa Ilijom Srdanovićem i podrške Studentskoj listi, Brisel najavljuje da će konkretne poteze buduće vlade ocjenjivati i prema njenom odnosu prema Moskvi.

Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je da Srbija neće moći da ostvari značajniji napredak u pristupanju Evropskoj uniji ukoliko ne usaglasi svoju spoljnu i bezbjednosnu politiku sa Briselom, uključujući odnos prema Rusiji i sankcije uvedene Moskvi zbog rata u Ukrajini. Ova poruka stiže svega dva dana nakon što je Kosova razgovarala sa nosiocem Studentske liste Ilijom Srdanovićem, čestitala mu izbornu pobjedu i izrazila spremnost Evropske unije da podrži buduću vladu Srbije.

U intervjuu za poljsku televiziju „TVP vorld”, evropska komesarka je, odgovarajući na pitanje da li Srbija može da postane članica EU bez pridruživanja sankcijama Rusiji, ocijenila da je napredak zemlje koja ne dijeli strateške spoljnopolitičke stavove Unije veoma teško ostvariv.

„Vjerovatno neće biti moguće da zemlja koja se ne usaglašava sa nama u pogledu strateških interesa, a to su spoljna i bezbjednosna politika, odnosno zajedničko suprotstavljanje Rusiji, posebno u kontekstu ruskog rata u Ukrajini, napreduje. To će biti veoma, veoma teško”, poručila je Kosova.

Ona je naglasila da Evropska unija još nije započela razgovore sa novom vladom Srbije, budući da ona nije formirana, i da će tek nakon njenog izbora biti jasnije u kojoj mjeri je moguće nastaviti saradnju u ovoj oblasti.

„Prvo moraju da formiraju novu vladu, a potom ćemo vidjeti kako ćemo i da li ćemo moći da nastavimo dalje u ovoj oblasti”, rekla je evropska komesarka.

Podrška Studentskoj listi, ali uslovi ostaju

Izjava Marte Kos dobija posebnu političku težinu u svjetlu njenih prethodnih poruka predstavnicima Studentske liste, koja je pobijedila na vanrednim parlamentarnim izborima održanim 25. oktobra.

Kosova je 26. oktobra saopštila da je razgovarala sa Ilijom Srdanovićem, prvim kandidatom na listi, kome je čestitala izborni rezultat, ocijenivši da su građani Srbije dali snažan mandat za promjene.

„Njihovi zahtjevi za vladavinom prava, borbom protiv korupcije i slobodnim medijima predstavljaju reforme koje Srbiju mogu približiti Evropskoj uniji”, navela je tada Kosova na društvenoj mreži Iks.

Ona je istakla i da je Brisel spreman da podrži novu vladu Srbije na njenom evropskom putu.

Međutim, najnovija izjava pokazuje da politička podrška izbornom pobjedniku ne znači i odustajanje od ranije postavljenih zahtjeva. Naprotiv, Evropska komisija očekuje da nova vlast, pored reformi pravosuđa, institucija i medijskog sistema, pokaže spremnost za usaglašavanje sa zajedničkom spoljnom i bezbjednosnom politikom Unije.

Time se pred buduću vladu postavlja pitanje koje je godinama predstavljalo jednu od najosjetljivijih tačaka u odnosima Beograda i Brisela: kako nastaviti evropske integracije, a istovremeno zadržati dosadašnju politiku neuvođenja sankcija Rusiji.

Srdanović najavljuje dijalog o odnosu prema Moskvi

Dodatnu pažnju izaziva činjenica da je Ilija Srdanović u intervjuu za Radio Slobodna Evropa, objavljenom 27. oktobra, izbjegao da najavi neposrednu promjenu politike Srbije prema Rusiji.

Na pitanje o stavu Studentske liste da neće uvoditi sankcije Moskvi i mogućnosti preispitivanja takve odluke, Srdanović je u prvi plan stavio reforme u oblasti vladavine prava, naglasivši da su poglavlja 23 i 24 trenutno najveća prepreka nastavku evropskih integracija.

Ipak, nije isključio mogućnost da se odnos Srbije prema Rusiji ponovo razmotri kroz javnu raspravu.

„Spoljna politika mora da se oblikuje u skladu sa zahtjevima i voljom većine građana, a ne mišljenjem jednog čovjeka”, poručio je Srdanović, navodeći da će nova vlast otvoriti dijalog o najvažnijim pitanjima međunarodnih odnosa.

Takva pozicija ostavlja otvorenim pitanje da li će buduća vlada ostati pri najavljenoj politici neuvođenja sankcija Rusiji ili će, u okviru najavljenog preispitivanja spoljnopolitičkih prioriteta, predložiti drugačiji pristup.

S druge strane, izjava Marte Kos ukazuje da Brisel ne posmatra pitanje sankcija kao izdvojen politički spor, već kao dio šireg kriterijuma strateške usaglašenosti zemalja kandidata sa Evropskom unijom.

Srbija izvan grupe zemalja za ubrzano pristupanje

Evropska komesarka je još početkom oktobra, predstavljajući plan Evropske komisije za pripremu budućeg proširenja, poručila da Srbija mora da pokaže konkretne rezultate umjesto deklarativnog opredjeljenja za članstvo.

Tada je naglasila da će ozbiljnost nove vlade biti procjenjivana prema stvarnim reformskim potezima, ali i stepenu strateškog usaglašavanja sa politikom Evropske unije.

U istom paketu mjera Evropska komisija je kao četiri zemlje koje prednjače u procesu proširenja izdvojila Crnu Goru, Albaniju, Moldaviju i Ukrajinu, za koje su predviđene posebne mape puta sa vremenskim okvirima i konkretnim obavezama.

Srbija nije uvrštena u tu grupu, što predstavlja dodatni pokazatelj da Brisel u ovom trenutku ne predviđa jednaku dinamiku pristupanja za sve zemlje kandidate.

Izostanak Srbije iz grupe najnaprednijih kandidata ne znači formalno zaustavljanje pristupnog procesa, ali potvrđuje da se od Beograda očekuju dodatni rezultati kako bi pregovori dobili novi zamah.

Sankcije Rusiji kao ispit za novu vladu

Za Srbiju pitanje sankcija Rusiji ima i širi diplomatski značaj. Beograd je, uprkos osudi kršenja teritorijalnog integriteta Ukrajine, zadržao odluku da se ne pridruži restriktivnim mjerama Evropske unije prema Moskvi.

Takva politika bila je jedna od prepoznatljivih odlika spoljnopolitičkog kursa dosadašnje vlasti, koja je nastojala da očuva odnose sa Rusijom, uključujući saradnju u energetici i diplomatsku podršku Moskve stavu Srbije o Kosovu i Metohiji, uz istovremeno opredjeljenje za članstvo u Evropskoj uniji.

Sada se pred predstavnicima Studentske liste, koji se pripremaju za preuzimanje vlasti, nalazi potreba da precizno odrede kako će ta dva spoljnopolitička pravca biti usklađena sa zahtjevima Brisela.

U tom kontekstu, izjave Marte Kos jasno pokazuju da Evropska komisija promjenu vlasti u Srbiji posmatra kao mogućnost za obnovu pristupnog procesa, ali ne i kao razlog za ublažavanje kriterijuma koji se odnose na Rusiju.

Ostaje da se vidi hoće li buduća vlada Srbije zadržati politiku neuvođenja sankcija ili će pokrenuti njeno preispitivanje. U svakom slučaju, nakon najnovije poruke iz Brisela, odnos prema Moskvi postaje jedno od prvih velikih spoljnopolitičkih pitanja na kojima će se provjeravati konkretan pravac nove vlasti.