NJUJORK – Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je večeras sa govornice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija da međunarodni sistem kakav je svijet do sada poznavao „više ne postoji”, da se rađa novi poredak sa složenijom i manje predvidljivom raspodjelom moći, ali i da Srbija, bez obzira na pritiske, neće odustati od odbrane svog teritorijalnog integriteta, Povelje UN i Rezolucije Savjeta bezbjednosti 1244.

Obraćajući se učesnicima 81. zasjedanja Generalne skupštine UN u Njujorku, Vučić je veliki dio govora posvetio krizi međunarodnog prava, pitanju Kosova i Metohije, NATO bombardovanju SR Jugoslavije 1999. godine, dvostrukim standardima u tumačenju teritorijalnog integriteta, evropskom putu Srbije, odnosima sa SAD, Kinom i tradicionalnim partnerima, reformi UN, kao i izazovima koje donosi vještačka inteligencija.

Predsjednik Srbije je ukazao da sama tema ovogodišnjeg zasjedanja – „Obnova povjerenja, upravljanje transformacijom, Ujedinjene nacije koje donose rezultate za sve” – dobro opisuje trenutak u kojem se svijet nalazi, ali je izrazio sumnju da se globalnom transformacijom još može u potpunosti upravljati.

„Međunarodni sistem kakav smo poznavali je srušen, više ne postoji. Danas smo svjedoci rađanja novog poretka”, rekao je Vučić.

Svijet ulazi u opasniju i manje predvidljivu eru

Prema njegovim riječima, novi poredak sve više se oblikuje oko dva glavna centra moći, uz istovremeno jačanje regionalnih aktera koji raspolažu značajnim političkim, ekonomskim, vojnim i tehnološkim kapacitetima.

Svijet, kako je upozorio, ulazi u period „složenije, manje predvidljive raspodjele moći”, u kojem je opasnost od sukoba veća nego što je bila decenijama.

Vučić je ocijenio da su se i sami oblici sukoba promijenili i da više nije riječ samo o klasičnim ratovima između država.

„Sukobi se sve češće vode ekonomskim pritiscima, tehnološkim ograničenjima, borbom za resurse i tržišta, sajber napadima, dezinformacijama, pokušajima uticaja na druga društva”, naveo je predsjednik Srbije.

Kulturološke i identitetske podjele, dodao je, sve više se politički eksploatišu, dok granica između mira i sukoba postaje sve manje jasna.

Za male i srednje države, poput Srbije, takvo okruženje predstavlja poseban izazov, jer se prostor za samostalno odlučivanje sužava, dok rastu pritisci da se države opredijele za jednu od strana.

Istovremeno, naglasio je Vučić, neslaganja najmoćnijih aktera sve češće parališu međunarodne institucije koje bi trebalo podjednako da štite sve zemlje.

„Tradicionalni sistem međunarodne pravde ozbiljno je urušen. Kada god interes postane važniji od prava, ista pravila ne važe za sve”, rekao je on.

„Svi se danas pozivaju na Povelju UN, a mnogi su je ranije gazili”

Predsjednik Srbije je ocijenio da najveći problem savremenog svijeta nije nedostatak pravila i principa, već njihovo selektivno poštovanje.

Kako je naveo, gotovo sve zemlje danas se pozivaju na Povelju Ujedinjenih nacija i principe međunarodnog prava, iako su ih neke od najmoćnijih država, prema njegovoj ocjeni, same kršile u prošlosti.

„Kao da hoće da nam kažu: nema veze što smo u prošlosti rušili i kršili tu Povelju, čime smo otvorili Pandorinu kutiju koju je nemoguće zatvoriti, a danas bismo ipak bez posljedica da se vratimo u budućnost”, kazao je Vučić.

On je ukazao da se tokom zasjedanja iznova čuju pozivi na poštovanje međunarodnog prava, posebno u kontekstu rata u Ukrajini, dok, kako je ocijenio, neke od država koje te pozive upućuju prećutkuju sopstvene ranije postupke.

„Danas bi oni po svaku cijenu da se vrate na te principe kada vide da su moćniji i jači pribjegli istim kršenjima koje su i oni sprovodili dok su oni bili najmoćniji i najjači”, rekao je predsjednik Srbije.

Kosovo i Metohija kao primjer dvostrukih standarda

Kao ključni primjer on je naveo pitanje Kosova i Metohije i države koje su priznale jednostrano proglašenu nezavisnost Prištine.

Prema Vučićevim riječima, te zemlje su priznale nezavisnost dijela teritorije Srbije „bez ikakvog temelja u međunarodnopravnim dokumentima” i pokušale da Srbiji oduzmu 14 odsto teritorije.

„Mnogima od vas to zvuči sada kao davna prošlost, ali rane koje su zadate međunarodnom javnom pravu sve su dublje i teže”, rekao je Vučić.

On je ocijenio da poredak zasnovan na Povelji UN više ne postoji jer su ga, kako je rekao, srušili oni koji su „cijepali teritorije drugih zemalja zarad svojih sopstvenih političkih i ekonomskih interesa”.

Vučić o 1999: Nije bilo odluke Savjeta bezbjednosti

Poseban dio govora predsjednik Srbije posvetio je NATO bombardovanju SR Jugoslavije 1999. godine.

Vučić je podsjetio da je napad izvelo 19 zemalja NATO-a i naglasio da za vojnu intervenciju nije postojala odluka Savjeta bezbjednosti UN.

On je naveo da je kao opravdanje za napad tada korišćeno sprečavanje potencijalne humanitarne katastrofe.

„Humanitarna katastrofa se nije dogodila”, rekao je Vučić, ocjenjujući da je napad na Srbiju predstavljao jedan od trenutaka koji su najdublje narušili međunarodni poredak uspostavljen poslije Drugog svjetskog rata.

Predsjednik Srbije upitao je predstavnike država da li se sjećaju koje su zemlje u Savjetu bezbjednosti glasale za bombardovanje SR Jugoslavije.

„Nemojte ni da pokušavate, jer je nemoguće da ćete se sjetiti. Zašto? Zato što takva odluka nikada nije ni donesena. A da stvari budu još gore, niko nikad nije ni pokušao da donese takvu odluku”, rekao je Vučić.

On je ocijenio da su tadašnje zapadne sile bile toliko moćne da su smatrale da im odluka Savjeta bezbjednosti nije potrebna.

„Gazili su Srbiju, ali je nisu pobijedili. Srbija se podigla kao feniks iz pepela”, poručio je predsjednik Srbije.

Podrška Trampovoj administraciji

Vučić je izjavio i da Srbija podržava djelovanje administracije američkog predsjednika Donalda Trampa i da u njemu vidi priliku za uspostavljanje pravednijeg svjetskog poretka, kao i za, kako je rekao, odgovorniji odnos prema Srbiji.

Podsjetio je da su Srbija i SAD bile saveznice u oba svjetska rata.

Posljedice rušenja principa međunarodnog prava, prema njegovim riječima, danas su vidljive na brojnim ratištima širom svijeta.

„Oni koji su ih jednom pogazili nemaju više moralno pravo da o njima govore”, rekao je Vučić, optužujući pojedine države da se, uprkos sopstvenim postupcima u prošlosti, danas postavljaju kao „vrhovni učitelji” drugima.

Oštre poruke o Hrvatskoj i ustaškoj simbolici

Predsjednik Srbije osvrnuo se i na situaciju u regionu, posebno na pojavu ustaških i nacističkih simbola i slogana u Hrvatskoj.

Vučić je ocijenio da je za Srbiju posebno teško kada u svom okruženju vidi ono što je nazvao „ponovnim dizanjem nacizma na pijedestal društvenih vrijednosti”, tvrdeći da je to posebno vidljivo u Hrvatskoj kroz upotrebu ustaških i nacističkih simbola i pokliča.

Podsjetio je na stradanje Srba, Jevreja i Roma u koncentracionom logoru Jasenovac i poručio da srpski narod ne može da prihvati „povampirenje najstrašnijih duhova prošlosti”.

Zbog toga su, kako je rekao, „moralne pridike” iz takvog okruženja neprihvatljive za Srbiju i srpski narod.

„Kada pitamo za Kosovo, kažu nam da gledamo u budućnost”

Vučić je rekao da već četiri i po godine sluša lekcije zapadnih zemalja o zaštiti demokratije, Ukrajine i principa međunarodnog prava.

Međutim, kako je kazao, Srbija na to postavlja pitanje odnosa prema Kosovu i Metohiji.

„Kako ste se odnosili prema Kosovu i Metohiji i teritorijalnom integritetu Srbije koji je garantovan Poveljom Ujedinjenih nacija i Rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN 1244?”, upitao je Vučić.

Prema njegovim riječima, odgovor najčešće izostane ili Srbiji bude rečeno da ne gleda u prošlost već u budućnost.

„Kada ih pitamo: ‘Da li i Ukrajini kažete da nisu važne teritorije za koje se bore?’, tu se prekida besmisleni razgovor i prelazimo na drugu temu”, rekao je predsjednik Srbije.

Upozorenje zemljama globalnog Juga: Dobro gledajte šta potpisujete

Obraćajući se državama globalnog Juga, Vučić ih je pozvao da budu oprezne prilikom sklapanja sporazuma sa velikim silama.

„Sve ugovore koje potpisujete sa velikim silama – otvorite četvore oči”, poručio je.

Kao primjer naveo je Briselski sporazum iz 2013. godine.

Vučić je rekao da je Srbija ispunila obaveze koje je preuzela, dok Zajednica srpskih opština, koja je predstavljala ključnu obavezu prištinske strane, ni poslije više od jedne decenije nije formirana.

Podsjetio je da je sporazum postignut uz posredovanje i garancije Evropske unije, ali da to, prema njegovoj ocjeni, nije bilo dovoljno da njegova ključna odredba bude sprovedena.

„Kao predsjednik Srbije deset godina suočavam se sa svim mogućim trikovima i pritiscima kako bismo odustali od punog sprovođenja onoga što je potpisano”, kazao je Vučić.

Poručio je, međutim, da Srbija neće odustati.

„Srbija će odbraniti svoju zemlju, svoj teritorijalni integritet, Povelju UN i Rezoluciju Savjeta bezbjednosti UN 1244”, naglasio je.

Zahvalnost 107 država koje nisu priznale Kosovo

Vučić je zahvalio državama koje nisu priznale jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova, navodeći da ih je 107.

„Znamo da su mnoge od tih država bile izložene pritiscima i znamo da je čuvanje principijelne pozicije ponekad mnogo teže nego što to izgleda sa strane”, rekao je on.

„Hvala vam na dosljednosti u nepriznavanju nezavisnosti dijela teritorije Srbije”, dodao je.

Srbija ostaje na evropskom putu, ali građani očekuju rezultate

Govoreći o strateškom pravcu zemlje, Vučić je ponovio da Srbija ostaje na evropskom putu i da će morati još mnogo toga da uradi kako bi postala punopravna članica Evropske unije.

Zahvalio je EU na pomoći Srbiji, posebno predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen i predsjedniku Evropskog savjeta Antoniju Košti.

Ipak, ukazao je i na „dugotrajni zamor” koji postoji i među pojedinim državama članicama i među zemljama kandidatima.

Podsjetio je da je Srbija status kandidata dobila 2012. godine, a pristupne pregovore započela 2014.

„Građani Srbije zato s pravom očekuju jasniju perspektivu, konkretnije rezultate procesa u kojem naša zemlja učestvuje duže od jedne decenije”, kazao je Vučić.

Pošto, kako je rekao, nema naznaka da će novo veliko proširenje EU uslijediti u bliskoj budućnosti, Srbija je predložila postepeno uključivanje Zapadnog Balkana u jedinstveno evropsko tržište i pristup šengenskom prostoru i prije punopravnog članstva.

To, naglasio je, ne bi bilo zamjena za članstvo niti odustajanje od evropskih ambicija, već način da građani i privreda regiona osjete konkretne koristi integracije.

Beograd neće birati između starih i novih prijateljstava

Vučić je istakao da evropski put Srbije ne podrazumijeva odricanje od tradicionalnih prijateljstava.

Naveo je da je Beograd jedna od rijetkih evropskih prijestonica iz koje postoje direktni letovi za Sjedinjene Američke Države, Kinu i Rusiju.

Posebno je zahvalio kineskom predsjedniku Si Đinpingu na pomoći tokom pandemije koronavirusa i velikim kineskim investicijama u Srbiji.

Izrazio je i nadu da će razgovori Si Đinpinga i Donalda Trampa biti produktivni i doprinijeti stabilizaciji svjetskih prilika.

Srbija, dodao je, nastavlja da razvija odnose i sa tradicionalnim prijateljima u Africi, Aziji i Latinskoj Americi.

Podsjetio je i na veze sa Pokretom nesvrstanih i prvu konferenciju tog pokreta, održanu u Beogradu 1961. godine.

„Srbija vjeruje da države mogu da imaju svoj jasan kurs, sopstvene interese, a da ne zatvore vrata onima sa kojima se ne slažu u svemu”, kazao je.

„U svijetu u kom bismo razgovarali samo sa onima koji misle isto kao mi, ne bismo imali mnogo potrebe za diplomatijom.”

„Sloboda i nezavisnost odlučivanja najviše su vrijednosti Srbije”

Predsjednik je naglasio da su sloboda i nezavisnost u donošenju odluka među najvažnijim vrijednostima Srbije.

Upozorio je na svijet u kojem sila ponovo postaje sve otvorenije sredstvo politike, vojni budžeti rastu, sukobi se umnožavaju, sistemi kontrole naoružanja slabe, a komunikacioni kanali nestaju upravo onda kada su najpotrebniji.

Zbog toga je, kako je rekao, neophodno postaviti pitanje gdje su Ujedinjene nacije u takvom svijetu.

Za reformu UN i veći uticaj Afrike i zemalja u razvoju

Vučić je ocijenio da je Savjet bezbjednosti često blokiran upravo u krizama u kojima bi trebalo da bude najaktivniji, dok se drugi djelovi sistema UN suočavaju sa finansijskim pritiscima, preklapanjem nadležnosti i birokratizacijom.

To, međutim, ne znači da su Ujedinjene nacije manje potrebne.

„Još su nam i više potrebne, ali moraju da budu efikasnije, usmjerenije, spremnije da se bave aktuelnim pitanjima”, rekao je Vučić.

Podsjetio je da države osam decenija nisu dolazile u UN zato što imaju iste interese, već zato što su razumjele da je cijena oružanog rješavanja nesuglasica previsoka.

Srbija zato podržava reformu UN i zalaže se za reprezentativniji Savjet bezbjednosti, sa većom zastupljenošću zemalja u razvoju, posebno afričkih država, ali i adekvatnijom regionalnom predstavljenošću.

Vještačka inteligencija kao novi globalni izazov

Drugi veliki izazov, pored mira i bezbjednosti, jeste tehnološka transformacija, poručio je predsjednik Srbije.

Vještačka inteligencija, kako je naveo, već mijenja ekonomiju, obrazovanje, medicinu, bezbjednost, tržište rada i način funkcionisanja država.

Ona može donijeti ogromnu korist čovječanstvu, ali i produbiti nejednakosti, omogućiti nove vidove manipulacije i stvoriti rizike kakvi do prije nekoliko godina nisu mogli ni da se zamisle.

Vučić je podsjetio da je tokom predsjedavanja Srbije Globalnim partnerstvom za vještačku inteligenciju 2025. godine jedan od prioriteta bilo povezivanje tehnološkog napretka sa bezbjednošću, ljudskim pravima i vladavinom prava.

Beogradska ministarska deklaracija, dodao je, dobila je podršku 44 države članice i Evropske unije.

„Što je tehnologija moćnija, to ljudi koji njom upravljaju moraju biti odgovorniji”, poručio je.

Svijet će, kako je naveo, raspolagati sve naprednijim algoritmima, kvantnim računarima, bespilotnim sistemima i vještačkom inteligencijom sposobnom da za nekoliko sekundi obradi ono za šta su ranije bile potrebne godine.

Ali ako se pravila budu primjenjivala selektivno, upozorio je, tehnološki napredak sam po sebi neće učiniti svijet sigurnijim.

„Ne smijemo da mijenjamo pravila od slučaja do slučaja”

Da bi svijet mogao odgovorno da upravlja promjenama koje dolaze, moraju najprije da budu učvršćeni temelji međunarodnog poretka, poručio je Vučić.

Kao te temelje naveo je suverenost i jednakost država, teritorijalni integritet i zabranu upotrebe sile osim u slučajevima jasno predviđenim Poveljom UN.

„Ne smijemo da mijenjamo pravila od slučaja do slučaja”, naglasio je.

Poziv svijetu na EKSPO 2027 u Beogradu

Na kraju obraćanja, Vučić je zahvalio državama koje su potvrdile učešće na Specijalizovanoj izložbi EKSPO 2027 u Beogradu.

Izložba će biti održana pod nazivom „Igraj za humanost: sport i muzika za sve”.

„U Beogradu će se susresti kultura, nauka, sport, tehnologija, privreda i mladi ljudi iz svih krajeva svijeta”, rekao je Vučić i poručio da se Srbija raduje dolasku velikog broja država čiji su predstavnici bili u sali Generalne skupštine.

„Povjerenje se ne vraća deklaracijama, već sopstvenim postupcima”

Vučić je govor završio porukom o povjerenju i odgovornosti.

„Povjerenje nećemo vratiti velikim deklaracijama ako poslije njih nastavimo kao i ranije. Svako od nas mora da počne od sopstvenih odluka”, kazao je.

Srbija to, kako je naveo, pokušava čuvanjem mira u regionu, učešćem u mirovnim misijama, pomaganjem drugima kada su ugroženi, razgovorom i sa onima sa kojima se ne slaže i ispunjavanjem preuzetih obaveza.

„Ono što će vratiti povjerenje u međunarodno pravo i u organizaciju Ujedinjenih nacija jeste više poteza poput ovih”, zaključio je predsjednik Srbije.