PARIZ – Srbija će nastaviti da vodi politiku vojne neutralnosti, da sarađuje sa NATO-om i Kforom radi očuvanja mira, ali neće postati dio Koalicije voljnih niti učestvovati u robusnom naoružavanju Ukrajine, poručio je predsjednik Aleksandar Vučić poslije velike vojne parade na Jelisejskim poljima, kojoj je prisustvovao na poziv francuskog predsjednika Emanuela Makrona.

U opširnom razgovoru sa novinarima u Parizu, Vučić je govorio o položaju Srbije u sve složenijim međunarodnim okolnostima, predstojećem početku strateškog dijaloga sa Sjedinjenim Američkim Državama, ratu u Ukrajini i sukobima na Bliskom istoku, opasnosti od energetskih poremećaja, pripremama za zimu, ekonomskim pokazateljima Srbije i stanju u pravosuđu.

Odbacujući kritike zbog toga što nije učestvovao na sastanku Koalicije voljnih, predsjednik je rekao da na tom skupu nije bio upravo zato što Srbija nije prihvatila da postane dio tog formata.

„Da jesam, bio bih vjerovatno odmah uz Makrona, Starmera, Merca i to bi im bila valjda najvažnija slika koju bi pokazali”, rekao je Vučić.

„Neću Srbiju da uvlačim u sukobe”

Predsjednik je naglasio da vodi politiku koju je obećao građanima Srbije i da neće odustati od vojne neutralnosti, bez obzira na pritiske i političku cijenu takvog opredjeljenja.

„Ja neću Srbiju da uvlačim u sukobe. Hoću da sačuvam mir u Srbiji, hoću da sačuvam stabilnost. Nekada to nije lako. Nekada vas svi gledaju kao trinaesto prase, nekada se osjećate vrlo loše. I sve to morate da istrpite i da znate zašto trpite, a to radite zbog svoje Srbije, jer ništa važnije na svijetu ne postoji od Srbije”, poručio je Vučić.

Prema njegovim riječima, Srbija bi, kada bi željela da postane članica NATO-a, mogla relativno brzo da bude primljena u Alijansu, ali to nije politika za koju se državno rukovodstvo opredijelilo.

„Samo je pitanje da li je to naša politika, hoćemo li tu politiku ili hoćemo sami da čuvamo svoje nebo”, rekao je predsjednik.

On je istakao da Srbija ima dobru saradnju sa Kforom i NATO-om i da će je unapređivati zato što je ona važna za očuvanje mira i stabilnosti, ali da to ne mijenja osnovno opredjeljenje zemlje.

„Hoćemo li da budemo vojno neutralni ili ne? Da, hoćemo da budemo vojno neutralni. I to je naš izbor”, naglasio je Vučić.

Kako je dodao, političke snage koje smatraju da Srbija treba da pristupi Koaliciji voljnih imaće priliku da to jasno saopšte građanima na predstojećim izborima.

„Neka kažu ljudima da je njihova politika da budemo dio Koalicije voljnih i da izdvajamo ogromna sredstva za robusno naoružavanje Ukrajine. Nikakav problem. Tada ćete imati fotografiju sa sastanka Koalicije voljnih”, rekao je predsjednik.

Vučić je ocijenio da je Srbiji u Parizu ukazano veliko poštovanje i još jednom zahvalio francuskim domaćinima i predsjedniku Makronu.

Naveo je da je tokom boravka u francuskoj prijestonici imao brojne važne razgovore, među kojima i duži susret sa ministrom spoljnih poslova Turske Hakanom Fidanom i grčkim premijerom Kirijakosom Micotakisom.

„Sve su to važni partneri za nas, važni razgovori i vjerujem da to možemo da iskoristimo”, rekao je Vučić.

Đurić u petak sa Rubiom

Govoreći o odnosima sa Vašingtonom, predsjednik je najavio da bi ministar spoljnih poslova Marko Đurić u petak trebalo da otputuje u Sjedinjene Američke Države i da se sastane sa američkim državnim sekretarom Markom Rubiom, čime bi formalno bio započet strateški dijalog dvije zemlje.

Vučić je upozorio da će u okviru tog dijaloga biti otvorena brojna važna, ali ne uvijek laka pitanja.

„Da ljudi ne misle da je to pjesma. Ali to je veoma važan podsticaj za nas i značajan korak naprijed u našim odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama”, kazao je predsjednik.

Među ključnim temama biće energetika, ali i druga politička i ekonomska pitanja. Vučić je izrazio nadu da će Srbija u razgovorima sa američkim partnerima uspjeti bar djelimično da ublaži posljedice novih međunarodnih mjera i pritisaka.

Ocjenjujući globalne odnose, on je rekao da se pozitivna očekivanja stvorena poslije susreta američkog i ruskog predsjednika Donalda Trampa i Vladimira Putina gotovo u potpunosti raspadaju i da Amerikanci i Evropljani kreću u sve oštrije mjere protiv Ruske Federacije.

„Vjerujem da to u budućnosti može da dovede do dodatne eskalacije prije nego što na bilo koji način dođe do deeskalacije sukoba”, upozorio je Vučić.

Prema njegovoj ocjeni, situacija u svijetu neće postati mirnija i jednostavnija, već će biti sve teža. Podsjetio je da je i ranije upozoravao da primirje poslije sukoba oko Irana i Ormuskog moreuza ne može biti dugoročno dok ne budu otklonjeni osnovni uzroci krize.

„Kada je mir najavljivan na sva zvona i kada je nafta pala na šezdeset i nešto dolara, rekao sam da ne vjerujem da je to dugoročno, zato što korijen sukoba nije riješen. Na moju žalost i na žalost cijele Srbije i svijeta, bio sam u pravu”, rekao je predsjednik.

On smatra da se na Bliskom istoku stvaraju dva suprotstavljena tabora, čiji su interesi u velikoj mjeri dijametralni, zbog čega ne očekuje skoro i trajno smirivanje prilika.

Hitne pripreme za snabdijevanje dizelom i kerozinom

Vučić je saopštio da je saradnicima u svom kabinetu naložio da sa predstavnicima Vlade Srbije hitno razmotre načine da se obezbijede dovoljne količine dizela i avionskog goriva.

„Biće mnogo, mnogo problema i sa kerozinom i sa dizelom. Nema goriva u svijetu, rafinerije ne rade”, upozorio je predsjednik.

Kako je naveo, ukrajinski napadi na ruske rafinerije dodatno otežavaju snabdijevanje svjetskog tržišta derivatima, do te mjere da je Rusija, kao jedan od najvećih izvoznika energenata, prinuđena da uvozi dizel i prerađenu naftu.

Dodatni problem predstavljaju poremećaji u transportu nafte kroz Ormuski moreuz i napadi na tankere, zbog kojih dio planiranih količina ne stiže na tržište.

„Onda možete misliti koliki su to problemi za nas. Moramo sada da brinemo o predstojećoj zimi i o onome što je pred nama”, rekao je Vučić.

Naveo je i da je cijena prirodnog gasa na holandskoj berzi TTF prvi put premašila 610, ocijenivši da se problemi nagomilavaju i da država ne smije da zatvara oči pred rizicima.

Srbija, kako je istakao, ima određene finansijske rezerve i „finansijske jastuke” koji će joj omogućiti da pomogne građanima i privredi, ali je upozorio da aktuelna situacija nije dobra.

Predsjednik je rekao da će građani s pravom očekivati veće plate i penzije i da će država, zahvaljujući svojoj sposobnosti i stabilnim finansijama, uspjeti da ih obezbijedi, ali je dodao da će cijelo društvo morati više da radi.

„Nismo mnogo više radili ove godine nego prošle, ali ćemo zahvaljujući sposobnosti države uspjeti da obezbijedimo povećanja. Ipak, moraćemo više da radimo, jer ovako nećemo moći da opstanemo. Ne samo mi, već i mnogi evropski narodi”, rekao je Vučić.

On je naglasio da ne želi da vodi politiku od danas do sjutra, već da otvoreno govori građanima šta mogu da očekuju.

„Ne želim da se uljuljkujemo time što smo preživjeli jedan dan, a da za treći dan nemamo pojma kako ćemo, šta ćemo i gdje ćemo. Volim da otvorenih očiju gledamo u budućnost”, poručio je predsjednik.

Rezerve hrane i briga o vodi

Pored obezbjeđivanja energenata, Srbija će, prema Vučićevim riječima, morati da uvećava rezerve hrane i drugih strateški važnih proizvoda.

Ukazao je i na probleme sa vodosnabdijevanjem sa kojima se suočavaju pojedine zemlje istočne Evrope, navodeći Bjelorusiju, Ukrajinu i Bugarsku kao primjere država pogođenih nestašicama ili poremećajima u snabdijevanju vodom.

„Moramo o vodi da vodimo računa i o vodi da brinemo u narednom periodu”, naglasio je predsjednik.

Istovremeno, Srbija će morati da nastavi da snaži vojsku i odbrambene kapacitete, ali tako da ne ugrozi ekonomsku stabilnost i razvoj zemlje.

Vučić je ocijenio da je koncept slobodnog svjetskog tržišta u velikoj mjeri prestao da postoji, jer je međunarodna razmjena ograničena trgovinskim barijerama, sankcijama i ratovima.

„Ono što nije zaustavljeno barijerama, zaustavljeno je ratovima. Mnogo je briga i nisu laki dani pred nama. Ali ljudi imaju svoju državu, pa neka malo odmaraju, a mi ćemo da radimo svoj posao u njihovom interesu”, poručio je Vučić.

„Državna imovina nije prodata”

Odgovarajući na kritike u vezi sa upravljanjem državnom imovinom, predsjednik je odbacio tvrdnje da je država prodala svoju imovinu i rekao da je riječ o sredstvima Akcionarskog fonda, prikupljanim od 2011. godine prodajom imovine iz stečajnih masa nekadašnjih preduzeća i banaka.

On je rekao da se ta sredstva odnose na dio o kojem je ranije govorio i koji bi mogao da bude raspoređen građanima, dok ostale mjere nemaju veze sa prodajom državne imovine.

Vučić je oštro kritikovao svoje političke protivnike, kao i nekadašnjeg ambasadora Srbije pri Evropskoj uniji Duška Lopandića, optužujući ih da ne razumiju razliku između kapitala i imovine, niti između državnog budžeta i bruto domaćeg proizvoda.

Prema njegovim riječima, najvažniji zadatak ekonomske politike jeste da Srbija smanjuje razliku između izvoza i uvoza.

„Pokrivenost uvoza izvozom u ovom trenutku je preko 86 odsto, što je strašno važno. Nekada nam je bila 20 ili 30 odsto”, rekao je Vučić.

On je dodao da je važno da budžetski deficit ostane na nivou od tri do najviše 3,1 odsto bruto domaćeg proizvoda, posebno u trenutku kada neke evropske zemlje bilježe višestruko veće deficite.

Predsjednik je naveo da je, prema preliminarnim podacima, inflacija u posljednjem posmatranom mjesecu iznosila 2,7 odsto i da je cilj države da je zadrži ispod tri procenta.

Javni dug Srbije trenutno je, kako je rekao, na nivou nešto višem od 43 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je znatno ispod mastrihtskog kriterijuma od 60 odsto i prosjeka Evropske unije.

Vučić je podsjetio da je u vrijeme kada je postao predsjednik Vlade Srbije javni dug iznosio 79 odsto BDP-a i da je zemlja tada bila u izuzetno teškom finansijskom položaju.

Kao primjer naveo je Rumuniju, koja je u to vrijeme imala javni dug od oko 28 odsto BDP-a, dok je danas, prema njegovim riječima, on dostigao 61 ili 62 procenta. Srbija, istovremeno, javni dug drži na nivou od oko 43 odsto, a deficit na oko tri procenta, uz aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom.

„Mislim da su to velike stvari i da ljudi u Srbiji mogu da budu zadovoljni kako se domaćinski, ozbiljno i odgovorno upravlja zemljom”, ocijenio je predsjednik.

Stabilan dinar i rekordna štednja

Vučić je ukazao i na značaj stabilnog kursa dinara u posljednjih 14 godina.

Iako kurs nije formalno fiksiran, on je, prema predsjednikovim riječima, dovoljno stabilan da građani i privrednici mogu pouzdano da planiraju poslovanje, investicije i troškove.

„Svako može da računa kakav posao pravi, šta dobija, a šta gubi. Niko ne mora da trči u mjenjačnicu da mijenja svoje dinare. Štednja u dinarima nikada nije bila veća”, rekao je Vučić.

On je dodao da upravo zbog očuvanja postignute stabilnosti sa velikom pažnjom prati globalne političke, energetske i ekonomske rizike.

U osvrtu na lični teret koji nosi funkcija predsjednika, Vučić se našalio na račun svog izgleda i savjeta da zbog izraženijih bora koristi botoks, rekavši da mu „ne pada na pamet da ide kod doktora da stavlja bilo šta”.

Oštre kritike na račun pravosuđa

Govoreći o stanju u pravosuđu, Vučić je rekao da u njemu ima mnogo časnih, poštenih i odgovornih ljudi, ali da su pojedine sudske odluke „velika sramota”.

Posebno je kritikovao odluku u kojoj su izjave o „valjanju u katranu”, „šutiranju” i „jahanju” ocijenjene kao metafore.

„I stilske figure sam uvijek dobro poznavao, a ovo mi nije ličilo na metaforu. Ličilo mi je na ogoljene prijetnje i na poziv na rušenje ustavnog uređenja zemlje”, rekao je predsjednik.

On je takve odluke pripisao „slobodnom sudijskom, odnosno blokaderskom uvjerenju”.

Vučić je doveo u pitanje i odluke o ponovnom određivanju pritvora pojedinim bivšim i sadašnjim funkcionerima i direktorima preduzeća, koji su se prethodno mjesecima branili sa slobode.

„Ako su mogli da utiču na svjedoke, mogli su to da rade godinu dana. Ako su htjeli da pobjegnu, zašto nisu pobjegli do sada? Gdje je logika u svemu tome”, upitao je predsjednik.

Prema njegovoj ocjeni, takve odluke nemaju dovoljno pravne argumentacije i donose se iz političkih razloga, kako bi se pomoglo učesnicima blokada i pojedinim ljudima uništili životi.

Vučić je rekao da će građani uskoro imati priliku da biraju između, kako je naveo, pristojne i normalne Srbije, u kojoj će svi biti tretirani kao ravnopravni građani, i politike progona i prijetnji.

„Pred ljudima će veoma brzo biti jednostavan izbor”, zaključio je predsjednik Srbije.