BEOGRAD – Smrt generala Ratka Mladića poslužila je Nataši Kandić da u programu N1 BiH, putem video-linka, izloži političko-ideološki okvir za promjenu odnosa mladih u Srbiji prema nekadašnjem komandantu Glavnog štaba Vojske Republike Srpske: najprije smjena vlasti, zatim „promjena akademske zajednice”, a potom preoblikovanje stavova studenata o ratu, Srebrenici i samom generalu.
Iako u razgovoru nije izričito pominjala blokadere, Kandićeva je praktično predstavila program koji daleko prevazilazi razgovor o pravosnažnim presudama. Na pitanje voditeljke da li su haške presude promijenile „kolektivnu svijest” u Srbiji, ona je odgovorila da je današnja situacija, prema njenoj ocjeni, gora nego prije deset godina i da očekivani preokret može doći isključivo preko mladih.
– Taj pomak može da dođe samo od mladih generacija – rekla je Kandićeva.
Ona je zatim ocijenila da je tokom posljednjih 13 ili 14 godina na mlade u Srbiji djelovala „užasna propaganda”, zbog koje, kako tvrdi, danas generala Mladića vide kao borca i heroja koji je spriječio genocid nad srpskim narodom.
– U njihovo mišljenje je usađeno, i propaganda je uspjela, da oni sada misle da je zbilja Ratko Mladić borac, da je on heroj koji je uspio da zaustavi neki genocid nad srpskim narodom – navela je Kandićeva.
Prvo smjena vlasti, zatim promjena univerziteta
Najznačajniji dio njenog nastupa uslijedio je kada je pitanje odnosa prema generalu Mladiću neposredno povezala sa smjenom vlasti u Srbiji i promjenama u akademskoj zajednici.
– Naravno, mora da se promijeni režim, mora da se promijeni, da kažem, i akademska zajednica – poručila je Kandićeva.
Time je praktično priznala da pitanje odnosa prema generalu Mladiću ne posmatra samo kao temu istoriografije, prava ili javne rasprave, već kao dio šireg političkog projekta. Prema konceptu koji je predstavila, promjena vlasti treba da otvori put promjeni univerziteta, dok bi akademska zajednica potom trebalo da utiče na stavove studenata i mladih o događajima iz devedesetih godina.
Kandićeva je ocijenila da bez „kritičkog mišljenja u akademskoj zajednici” neće biti moguće mijenjati mišljenje mladih o onome što se dogodilo, niti ih podstaći da preispituju poruke koje dobijaju sa političkog nivoa i iz medija.
Ona je zatražila da akademska zajednica bude „manje zavisna”, „manje državna” i „manje servis političke moći”, a da studente uči kritičkom mišljenju i preispitivanju.
Iza poziva na kritičko mišljenje, međutim, ostaje jasno postavljen unaprijed određeni cilj. Mladi bi trebalo da napuste uvjerenje da je general Mladić bio branilac srpskog naroda i prihvate tumačenje koje zastupaju Kandićeva i njeni istomišljenici.
Njen nastup tako je ogolio i dublju političku ambiciju dijela krugova koji podržavaju proteste i blokade. Borba se ne vodi samo za smjenu vlasti, već i za preuzimanje presudnog uticaja u institucijama koje obrazuju nove generacije. Smrt generala Mladića postala je povod da ta namjera bude izgovorena gotovo bez uvijanja – promijeniti vlast, promijeniti akademsku zajednicu i preko nje mijenjati svijest mladih u Srbiji.
Komentari (0)