Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je danas, nakon lokalnih izbora održanih u deset opština, da je lista okupljena oko Srpske napredne stranke ostvarila ubjedljivu pobjedu, ali da u tom rezultatu ne vidi razlog za slavlje, već prije svega za ozbiljnu analizu i samokritiku. Obraćajući se javnosti u Predsjedništvu Srbije, Vučić je naglasio da je ukupna razlika između liste oko SNS-a i svih ostalih lista gotovo 20 odsto, odnosno 56 prema 37 odsto, te odbacio ocjene da je riječ o slabljenju stranke.

Kako je istakao, nije riječ o razlici od dva, tri ili pet odsto, već o ozbiljnoj prednosti koja, po njegovim riječima, jasno pokazuje raspoloženje birača. Osvrćući se na tvrdnje politikologa Bobana Stojanovića da je SNS zabilježio pad u devet od deset opština, Vučić je uzvratio da su „vječiti gubitnici” oni koji u svakom sopstvenom porazu pokušavaju da vide poraz druge strane, nikada ne prihvatajući odgovornost za sopstveni rezultat.

Za razliku od svojih političkih protivnika, kako je rekao, on ne traži razloge za radost, već za samokritiku. Poručio je da je suštinska razlika između pobjednika i gubitnika u tome što uspješni političari i mudri treneri i u pobjedi traže uzroke budućih mogućih neuspjeha, nastojeći da isprave sve što nije bilo dobro. Dodao je i da ga na izvestan način raduje to što, kako je naveo, njegovi protivnici i poslije poraza ostaju zadovoljni, neprestano ponavljajući „sljedeća sezona” ili „sljedeći put”, iako i tada, po njegovim riječima, ponovo gube.

Vučić je naglasio da su 37 odsto, koliko su osvojile sve suprotstavljene liste, zapravo glasovi različitih i ideološki suprotstavljenih grupacija – od proameričkih do proruskih – koje su, kako je rekao, ujedinili isključivo mržnja prema njemu i želja da osvoje vlast. Istovremeno je ukazao da je u pojedinim sredinama bilo lista koje su osvajale i oko 11 odsto glasova, ali ne zato što su bile usmjerene protiv njega lično, već zbog nezadovoljstva građana ponašanjem pojedinih lokalnih funkcionera SNS-a.

Prema njegovim riječima, u nekim sredinama njihovi ljudi ponašali su se bahato, arogantno ili jednostavno nisu dovoljno dobro radili, a za to se, kako je istakao, uvijek plaća politička cijena. Kao primjer naveo je Knjaževac, gdje postoji lista koja nije protiv SNS-a u cjelini, ali jeste protiv lokalnih lidera, dodajući da sličnih primjera ima i u drugim mjestima. Posebno je ukazao na Bor, gdje je, kako tvrdi, SNS osvojio 40 odsto više glasova nego na prethodnim izborima – sa 35 na gotovo 50 odsto.

Predsjednik Srbije rekao je da je posebno zadovoljan rezultatima u Lučanima, ali i da nije zadovoljan radom u Aranđelovcu i Kuli u prethodnom periodu. Poručio je da će zbog toga unutar stranke morati mnogo toga da se mijenja, kao i da će već od sutra biti zakazani stranački štabovi kako bi se analiziralo šta mora biti promijenjeno, koliko je novih ljudi potrebno dovesti i koliko je nove energije neophodno da bi se ispravili uočeni nedostaci.

Iako je izrazio zadovoljstvo činjenicom da je lista „Aleksandar Vučić – Srbija, naša porodica” pobijedila u svih deset lokalnih samouprava, naglasio je da je pred tom političkom opcijom još mnogo posla. Posebno je izdvojio rezultat u Kuli, ocijenivši da su građani te opštine donijeli ispravnu odluku jer su, kako je naveo, razumjeli da bi u suprotnom bili ugroženi opstanak i stabilnost sjevera Srbije i Vojvodine.

On je poručio da je neophodno mijenjati odnos političara i na lokalnom i na republičkom nivou, dodajući da ljudi moraju svakodnevno da vide da se neko brine o njima. Naveo je da je pažljivo čitao posljednji omnibus i da stvari, kako kaže, idu sve bolje za njih, jer građani sve bolje razumiju situaciju, ali da to nije dovoljno ako se ne radi svakoga dana. Po njegovim riječima, započeta legalizacija kroz zakon „Svoj na svome” mora biti dovršena, a problemi građana moraju se rješavati na dnevnom nivou.

U istom obraćanju, Vučić je najavio da će javnosti biti dostavljen snimak na kojem se, kako tvrdi, vidi kako „blokaderi” tokom izbornog dana u Boru nanose teške tjelesne povrede mladiću Davidu Ćiriću. Naveo je da će biti objavljen ekskluzivni snimak jer su, po njegovoj ocjeni, mnogo lagali o tome šta se dešavalo širom Srbije. Prema njegovim riječima, na snimku se vidi kako deset osoba tuče jednog čovjeka i nanosi mu teške i jezive povrede.

Predsjednik je dodao da je jutros razgovarao sa povrijeđenim mladićem i da očekuje da nadležni državni organi u najkraćem roku reaguju i privedu odgovorne. Poručio je da će građani vidjeti kako i zašto „blokaderi” tuku ljude i na koji se način, kako je rekao, zalažu za demokratske vrijednosti u društvu. Istovremeno je izrazio ponos prema svima koji su im se, kako je naveo, suprotstavljali u eri „revolucionarnog divljanja” i pokušaja obračuna sa onima koji misle drugačije.

Odgovarajući na poruke studenata u blokadi da se „lokal budi” i da su „spremni za promjene”, Vučić je podsjetio da su isti akteri ranije tvrdili da imaju podršku 75 odsto građana, a da, kako je rekao, na kraju ni u jednoj lokalnoj samoupravi nisu pobijedili. Ocijenio je da je Srbija na ovim izborima pokazala da je pristojna i da želi da bude uspješna zemlja.

Komentarišući ocjenu novinara Ratka Femića da je SNS ostvario „Pirovu pobjedu”, Vučić je rekao da njegovi protivnici neće osjetiti ni takvu pobjedu, jer nisu u stanju da priznaju sopstvene poraze i greške, niti da se oslobode starih navika i istih ljudi. Dodao je da na drugoj strani ne vidi nikoga novog, već ista imena i istu politiku, te ocijenio da se sa takvom ponudom ne mogu pozivati građani na velike promjene.

Značajan dio obraćanja predsjednik Srbije posvetio je i razgovoru sa predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom, naglašavajući da je dogovoreno tromjesečno produženje ugovora o snabdijevanju gasom pod, kako je rekao, izuzetno povoljnim uslovima za Srbiju. Istakao je da su razgovarali o bukvalno svim oblastima saradnje, ali da je pitanje gasa bilo od posebnog značaja.

Prema njegovim riječima, Srbija će i u narednom periodu dobijati gas po fleksibilnim uslovima, uz zadržavanje takozvane naftne formule za obračun cijene, što zemlji obezbjeđuje značajno nižu cijenu u odnosu na berzanske nivoe. Naveo je da se cijena gasa na evropskim berzama kreće oko 645 dolara za hiljadu kubnih metara, što bi za Srbiju značilo cijenu od oko 690 dolara, dok ga Srbija, kako je rekao, suštinski plaća između 320 i 330 dolara.

Dodao je da ugovor podrazumijeva isporuku od šest miliona kubnih metara gasa dnevno, uz mogućnost povećanja količina u slučaju većih potreba, posebno tokom hladnijih perioda ili u vanrednim okolnostima. Ocijenio je da je upravo ta fleksibilnost od velikog značaja za sigurnost snabdijevanja i da će Srbija, zahvaljujući ovakvom aranžmanu, biti među zemljama sa najnižom cijenom gasa u Evropi, odmah iza Bjelorusije.

Pored energetike, u razgovoru sa Putinom bilo je riječi i o širem spektru saradnje Srbije i Rusije, uključujući rad mješovitog komiteta i planove saradnje za period od 2026. do 2031. godine. Kako je naveo, razgovaralo se o saradnji u medicini i farmaciji, uključujući vakcine, o učešću ruskih željeznica u infrastrukturnim projektima u Srbiji, kao i o angažovanju drugih ruskih kompanija u oblastima od nuklearne energije do šireg energetskog sektora. Posebnu zahvalnost izrazio je i generalnom direktoru „Gasproma” Alekseju Mileru.

Vučić je kazao i da je razgovor sa Putinom obuhvatio ključne političke teme za Srbiju i region. Prema njegovim riječima, ruski predsjednik pokazao je posebno interesovanje za pitanja Kosova i Metohije i položaja Republike Srpske, o čemu su razmijenjena mišljenja. Dodao je da je Putina upoznao i sa, kako je naveo, „savezom Zagreba, Prištine i Tirane”, ističući da su u razgovoru obuhvaćene sve važne teme za regionalne odnose.

Pored toga, Vučić je naveo da je od Putina tražio i njegovo viđenje mogućeg okončanja rata u Ukrajini, kao i razvoja situacije na Bliskom istoku, uključujući i Iran. Kako je rekao, dobio je objašnjenje ruskog predsjednika i njegovo viđenje situacije, a razgovor je, po njegovoj ocjeni, obuhvatio sve ključne aspekte bilateralnih odnosa i međunarodne politike koji su od neposrednog značaja za Srbiju.

Predsjednik Srbije upozorio je i da bi cijena naftnih derivata u zemlji u narednim danima značajno porasla da nije bilo blagovremene reakcije države. Prema njegovim riječima, cijena dizela bi sa sadašnjih oko 213 dinara mogla da dostigne 273 dinara, a potom i približno 290 dinara po litru. Objasnio je da Srbija ne zavisi direktno od cijene sirove nafte, odnosno Brenta, već od kotacija na Mediteranu, koje kasne jedan do tri dana.

On je podsjetio da je država već preduzela mjere da ublaži udar na građane i privredu, uključujući privremeno zadržavanje cijena goriva do petka, kao i analizu dodatnih mogućnosti za intervenciju. Najavio je razgovore sa predsjednikom vlade i ministrom finansija kako bi se utvrdilo koliki su finansijski baferi države i šta Srbija može da podnese u slučaju daljeg pogoršanja situacije.

Istovremeno je upozorio da bi nastavak globalnih poremećaja na energetskom tržištu mogao da ima teške posljedice po svjetsku ekonomiju, a posebno po Evropu. Prema njegovoj ocjeni, Evropa će platiti najvišu cijenu u uslovima energetske nestabilnosti, zbog čega država mora da ostane u stalnoj pripravnosti kako bi zaštitila ekonomsku stabilnost i građane.

Posebno dramatično zvučalo je njegovo upozorenje da bi eventualni kopneni napad Sjedinjenih Američkih Država na Iran doveo do energetske krize bez presedana. On je naveo da je cijena nafte već dostigla 115 dolara po barelu, te da bi u kratkom roku mogla da nastavi rast, što bi se direktno odrazilo i na cijene goriva u Srbiji. Ponovio je da bi realna cijena dizela u tom slučaju bila najmanje 273 dinara, a vrlo brzo i 290 ili 300 dinara po litru.

Kako je upozorio, to bi bila najteža energetska i ekonomska kriza u modernoj istoriji Evrope, sa političkim i bezbjednosnim posljedicama koje bi bile neminovne. Poručio je da nijedna država nema kapacitet da finansira takve udare i da bi, ukoliko bi Srbija morala u tolikoj mjeri da subvencioniše gorivo, bila primorana da obustavi brojne druge rashode, uključujući i infrastrukturne projekte, samo da bi obezbijedila osnovno funkcionisanje sistema.

U tom kontekstu pozvao je na racionalan pristup i traženje alternativnih rješenja u snabdijevanju energijom, uz ocjenu da se svijet približava „savršenoj oluji” ukoliko ne dođe do promjena u pristupu i ozbiljnijih razgovora sa različitim dobavljačima.

Govoreći o dugoročnijoj energetskoj sigurnosti, Vučić je poručio da Srbija nastoji da dodatno poveća isporuke gasa iz Azerbejdžana. Podsjetio je da su količine koje stižu iz te zemlje već postepeno uvećavane – sa nekadašnjih 0,6 na 1,3 miliona, a sada na oko dva miliona kubnih metara dnevno. Naveo je da su te količine već ugovorene i da se nada da će u narednom periodu postojati mogućnost da budu dodatno povećane.

On je istakao da je za Srbiju od posebnog značaja planirani zajednički projekat izgradnje gasne elektrane u okolini Niša, koji bi trebalo da donese nove proizvodne kapacitete u uslovima rastuće potrošnje energije. Kako je rekao, zemlja mora da gradi velike kapacitete za proizvodnju struje, imajući u vidu razvoj vještačke inteligencije, data centara i električnih vozila.

Vučić je ukazao i na infrastrukturna ograničenja, navodeći da su gasovodi TAP i TANAP, preko kojih stiže azerbejdžanski gas, trenutno značajno opterećeni. Ipak, dodao je da postoji mogućnost dodatnih isporuka preko bugarske interkonekcije, kao i, u budućnosti, preko nove veze sa Sjevernom Makedonijom. Poručio je da Srbija mora neprestano da radi na diverzifikaciji i da obezbijedi sigurnu energetsku budućnost.

Sumirajući i izborne rezultate i bezbjednosne i energetske izazove, Vučić je poručio da je Srbija u ovom trenutku u poziciji da brani političku stabilnost i energetsku sigurnost, ali i da pred njom stoji obaveza da ispravlja vlastite slabosti, mijenja kadrove tamo gdje je to potrebno i još odlučnije štiti interese građana u vremenu velikih unutrašnjih i spoljnih pritisaka.