Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović objavio je da će se Istorijski samit Evropske unije i Zapadnog Balkana (da, baš tako – sa velikim slovom I i velikim očekivanjima) održati 1. juna 2026. godine u Crnoj Gori, uz prisustvo svih lidera zemalja članica EU.
Kako je poručio, biće to jedan od najvećih diplomatskih događaja u Evropi sljedeće godine – što je, ako ništa drugo, svakako najveći događaj koji je najavio kabinet jednog crnogorskog predsjednika u poslednjoj deceniji.
„Evropa stiže, samo da mi stignemo do nje“
Milatović je naglasio da je odluka Evropskog savjeta „snažna politička poruka“ i istovremeno „priznanje“ za napredak koji su, kako kaže, pokazali građani Crne Gore.
Drugim riječima – Evropa je prepoznala da je Crna Gora kredibilan partner, koji preuzima odgovornost za regionalnu stabilnost. I to je svakako ohrabrujuće… ako zanemarimo lokalne svađe, koaliciona trzanja, javne tendere koji se protežu decenijama i reforme koje često stižu tek kada stigne i rok EU.
Ulaznice za EU do 2028?
Predsjednik je podsjetio da najnoviji Izvještaj Evropske komisije „zvanično potvrđuje“ da Crna Gora može postati članica EU do 2028. godine.
Naravno – može. Kao što može i da osvoji Ligu šampiona, pod uslovom da napravi tim, teren, sistem i rezultate. Ali, optimizam se ceni.
Milatović ipak ističe da sada institucijama predstoji da sve ciljeve stvarno i ostvare, jer se očekuje da Crna Gora do samita dobije i ugovor o pristupanju.
Simbolika: 20 godina nezavisnosti, Evropa u gostima
„Organizacija samita ima i simboličan značaj“, dodao je Milatović, podsjećajući da se sve dešava u godini kada Crna Gora slavi dvije decenije od obnove nezavisnosti.
Šta je bolji poklon za dvadeseti rođendan nego puna kuća evropskih zvaničnika i razgovori o budućnosti proširenja? Posebno ako se uzme u obzir da je proširenje već deceniju u režimu „pauze“, a da je novi investicioni plan EU nešto o čemu se uglavnom priča više nego što se sprovodi.
„Najvažnije je da završimo posao“
Milatović poručuje da dolazak evropskih lidera predstavlja „poruku povjerenja u institucije i državnu stabilnost“, kao i podršku građanima.
Ostaje, kaže on, samo jedna sitnica: da se „završi posao“.
To jest – provesti reforme, učvrstiti institucije, ojačati ekonomiju, podići standarde, osigurati vladavinu prava i, najvažnije, uspjeti sve to do 2028. godine.
Jer ako sve to uradimo – onda hoćemo u Evropu. A ako ne uradimo – onda ćemo reći da „Evropa nas neće“.
Klasika.