Hrvatski ministar spoljnih i evropskih poslova Goran Grlić Radman krajem sedmice će boraviti u Crnoj Gori, gdje će zajedno sa domaćinom Ervinom Ibrahimovićem položiti vijence i upaliti svijeće ispred spomen-ploče u Morinju. Riječ je o ploči čije je uklanjanje naloženo još 2022. godine, jer je podignuta mimo zakona i bez saglasnosti državnih institucija.

Iako u Morinju niko nije izgubio život, niti je bilo stradalih, visoki zvaničnici će činiti čin sjećanja kao da je riječ o mjestu tragedije. Upravo to izaziva polemiku u javnosti, jer se na taj način konstruiše mitologija o „stradanju“ na prostoru gdje žrtava nije bilo.

Ploča u Morinju od početka je bila sporna. Na njoj se govori o „velikim srpskim zločinima“ i „sramoćenju imena i duha Crne Gore“. Takav natpis, kako upozorava dio javnosti, nije usmjeren na žrtve, nego na trajno nametanje krivice Crnoj Gori. Zbog toga je i doneseno rješenje o njenom uklanjanju, ali je sprovođenje više puta sprečavano, uključujući i intervencije pripadnika Vojske Crne Gore.

Umjesto da se problem riješi institucionalno, sada se najavljuje svečanost polaganja vijenaca i paljenja svijeća, što šalje poruku da se država ponovo podvrgava simboličkom poniženju.

Ponižavanje kao strategija


Ovakvi potezi uklapaju se u širu strategiju uslovljavanja Crne Gore tokom pregovaračkog procesa sa EU. Hrvatska, koristeći svoju poziciju članice, insistira na ovakvim gestovima, pretvarajući ih u političke poluge. Umjesto ravnopravnog odnosa, Crna Gora prihvata simbolička poniženja kao „zalog dobrosusjedstva“.

Podjele umjesto pomirenja

Umjesto da bude čin iskrenog pomirenja, obilježavanje u Morinju prijeti da produbi unutrašnje podjele. Dok jedni to predstavljaju kao „ispunjavanje evropskih standarda“, drugi ističu da je riječ o spektaklu na mjestu gdje nije bilo žrtava – što pokazuje da je simbolika u službi politike, a ne istine.