Predsjednik Demokratske narodne partije (DNP) i jedan od lidera koalicije „Za budućnost Crne Gore“ Milan Knežević izjavio je u intervjuu za Informer TV da, prema svim pokazateljima, većina požara sa kojima se Crna Gora suočava — posebno u Podgorici i na primorju — nije nastala prirodnim putem, već su podmetnuti.

„Ovo sada djeluje kao organizovana teroristička grupa koja izaziva požare. Nadam se da ćemo brzo otkriti počinioce“, poručio je Knežević, dodajući da se ispostavilo da Crna Gora „ima više piromana nego požara“.

On je istakao da država mora preventivno djelovati i hitno obezbijediti sredstva za nabavku kanadera, čak i polovnih, jer sadašnji kapaciteti nijesu dovoljni. Izrazio je saučešće porodici stradalog vatrogasca Dejana Božovića i naglasio da se, u situacijama poput ove, mora reagovati „preventivno i promptno“.

Zahvalnost Srbiji i kritika „antisrpskih“ reakcija


Knežević je podsjetio da je Direktorat za vanredne situacije istovremeno zatražio pomoć od Srbije, EU i NATO-a, ali da je Srbija jedina reagovala odmah. „Ono što je Srbija uradila je još jedan dokaz bratske pomoći. Većina građana Crne Gore to je dočekala sa zahvalnošću i nadom da će doći do tješnje saradnje“, rekao je on.

Kako je dodao, „postoji manjina“ kojoj bi, po njegovom mišljenju, bilo prihvatljivije da Podgorica izgori nego da je gasi srpski helikopter. Kritikovao je i saopštenje DPS-a da „ne treba Vučićeva milostinja već NATO pomoć“, podsjećajući da NATO „nije vatrogasna jedinica nego vojni savez“.

Dvostruki aršini i pitanje spomenika Pavlu Đurišiću


Govoreći o sporu oko spomenika Pavlu Đurišiću, Knežević je ocijenio da u Crnoj Gori vladaju „dvostruki aršini“, jer nikome ne smeta što se pjeva himna autora i ideologa NDCG Sekule Drljevića ili što u Gusinju postoji spomenik Jusufu Čeliću, dok je Đurišić, kako je naveo, „proglašen najvećim problemom“.

Podsjetio je da je Đurišić složena istorijska ličnost koja je u različitim fazama rata imala različite saveznike, te da se njegov lik i djelo ne mogu sagledavati isključivo kroz jednu ideološku prizmu.

Političke prilike i „duboka država“


Knežević je ocijenio da nakon 30. avgusta 2020. nije došlo do potpune demontaže nasljeđa Mila Đukanovića, te da „duboka država“ i dalje funkcioniše.

„Još uvijek u Vladi imamo elemente koji su bili dio sistema DPS-a. Nemamo većinu u Skupštini da se u potpunosti suprotstavimo antisrpskom djelovanju“, rekao je on, dodajući da je njegova partija u vlasti tek nešto više od godinu dana i da nije realno očekivati radikalne promjene za tako kratko vrijeme.

Podrška Srbima u regionu i upozorenje na „obojene revolucije“


Knežević je istakao da Srbi u Crnoj Gori ne mogu biti ravnodušni prema situaciji u Srbiji ili Republici Srpskoj, te upozorio na pokušaje destabilizacije i scenarija „obojene revolucije“ u Srbiji.

„Vjerujem da je Srbija dovoljno jaka. Drago mi je što je predsjednik Vučić najavio ozbiljnu reformu. Potrebno je da odgovaraju oni koji zloupotrebljavaju njegovo ime za stvaranje nereda“, naglasio je on.

Stavovi o regionalnim temama i međunarodnim odnosima


Knežević je poručio da, ukoliko ikada bude upravljao Vladom sa većinom, prvi potez će biti povlačenje priznanja tzv. Kosova.

Govoreći o međunarodnim temama, ocijenio je da u Ukrajini ne ratuju Rusija i Ukrajina, već „Rusija i NATO“, a da su Ukrajinci „topovsko meso“. Izrazio je nadu u mir i novu geopolitičku raspodjelu u kojoj bi Srbija i Crna Gora imale bolji položaj.