Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović dao je danas izjavu u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, u postupku pokrenutom po njegovoj prijavi protiv potpredsjednika Vlade i ministra ekonomskog razvoja Nika Đeljošaja, u kojoj ga tereti za prijetnje nakon vraćanja Zakona o porezu na nepokretnosti Skupštini na ponovno odlučivanje.

Milatović je novinarima poručio da je podnio prijavu jer mu je, kako tvrdi, Đeljošaj prijetio dok je obavljao ustavnu dužnost, te da je nedopustivo da se institucije države dovode u poziciju u kojoj je, umjesto argumenata, odgovor prijetnja.

„Danas odlučujemo hoćemo li da živimo u Crnoj Gori u kojoj se odluke donose putem prijetnji ili u zemlji u kojoj vladaju pravo i pravda“, rekao je on.

On tvrdi i da su se prijetnje nastavile i od lica bliskih ministru, te izrazio žaljenje što je Vlada, ali i predsjednik vlade, „prećutala takav odnos“.

„Ako je ovo način komunikacije, onda to nije dobar put“, rekao je Milatović i pozvao institucije da reaguju.

Odgovarajući na pitanja novinara da li su Đeljošajeve poruke izuzete iz konteksta, kako tvrdi potpredsjednik Vlade, Milatović je naveo da su nadležni organi ti koji treba da cijene sve okolnosti.

Sa druge strane, Đeljošaj je u svojoj ranijoj izjavi pred tužilaštvom negirao da je uputio bilo kakve prijetnje i optužio Milatovića za političku manipulaciju. Kako tvrdi, sporni zakon vraćen je na inicijativu predsjednika zbog „kumovskih veza“ sa bivšim predsjednikom Odbora direktora „Plantaža“ Nebojšom Vuksanovićem, a sve u cilju, kako kaže, „pribavljanja lične koristi“.

Iz Kabineta predsjednika ranije je objavljeno da je jedna od poruka koje je Đeljošaj uputio glasila da „očekuje reakciju Albanaca sa svih nivoa i gdje god imaju uticaj“, kao i da će predsjednik dobiti „odgovor kakav zaslužuje“.

Umjesto da se razlika u mišljenjima rješava institucionalno i u duhu političke odgovornosti, javnost je danima izložena prepiskama, prozivkama i optužbama koje ne priliče državnim funkcionerima. Iako i jedan i drugi tvrde da se zalažu za vladavinu prava, svojim nastupima obojica urušavaju osnovne standarde političke kulture i institucionalne komunikacije.

Ukoliko postoje elementi krivičnog djela, nadležni organi treba da postupe, a javnost očekuje da institucije u Crnoj Gori konačno preuzmu primat nad ličnim obračunima.