Vlada Crne Gore je, na telefonskoj sjednici, razmotrila i utvrdila osam amandmana na Predlog zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), reagujući na snažnu zabrinutost javnosti i brojne kritike povodom prvobitnog teksta zakona.
Predlog zakona, kako su ocjenjivali brojni pojedinci i stručna javnost, otvorio je značajna pitanja u pogledu zaštite privatnosti i obima ovlašćenja koja bi ANB dobila, posebno u kontekstu pristupa podacima državnih organa, organa lokalne uprave i pravnih subjekata bez jasno definisanog mehanizma kontrole. Ukazivano je na potrebu da zakon bude usklađen sa Ustavom i važećim međunarodnim standardima.
Kao odgovor na te reakcije, Vlada je pripremila set amandmana kojima se detaljnije propisuju uslovi pod kojima ANB može pristupati podacima drugih institucija. Prvim amandmanom predviđeno je da se u član 13 dodaju dva nova stava kojima se navodi da pristup podacima ANB vrši na osnovu pisanog sporazuma sa starješinom organa ili odgovornim licem u pravnom licu. Zaključenje ovih sporazuma zahtijeva prethodno mišljenje organa nadležnog za zaštitu tajnih podataka i nezavisnog tijela za zaštitu ličnih podataka.
Drugi amandman odnosi se na ovlašćenja ANB u pogledu nadzora elektronskih komunikacija i poštanskih pošiljki. U tekstu amandmana navodi se da Agencija može prikupljati podatke koji se tiču sadržaja komunikacija, saobraćajnih podataka, podataka o lokaciji, kao i informacija u vezi sa međunarodnim vezama i pošiljkama.
Jedan od amandmana predviđa i mogućnost zasnivanja radnog odnosa u Agenciji bez javnog oglašavanja. U tim slučajevima, radna mjesta će biti definisana aktom o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, a odluku o prijemu donosiće direktor ANB.
Ministar pravde Bojan Božović ranije je najavio da će ministarstvo kojim rukovodi predložiti izmjene u tekstu zakona, kako bi se uvažile primjedbe sa više strana, uključujući i argumente poslanika i drugih zainteresovanih aktera.
