Predsjednik Pokreta za promjene (PzP) Nebojša Medojević izjavio je da u javnom sektoru Crne Gore postoji višak od najmanje 25.000 zaposlenih, upozoravajući na, kako je rekao, duboku disfunkciju u upravljanju državnim resursima i kadrovima.

Gostujući u emisiji Klub Aplus na televiziji Aplus, Medojević je oštro kritikovao ekonomsku politiku premijera Milojka Spaića, posebno povećanje zarada u javnom sektoru.

„Premijer je podizanjem plata napravio haos na tržištu rada. Isisao je sve kadrove. Zašto bi neko radio kod privatnika za hiljadu eura 12 sati dnevno, kad može da ne radi ništa u državnoj službi i bude direktor direktorata za lijevi točak u Ministarstvu saobraćaja?“, upitao je Medojević.

On je upozorio da ovakva politika narušava ravnotežu u ekonomiji, jer država preuzima produktivnu radnu snagu, dok privatni sektor ostaje bez radnika, što rezultira rastom deficita i novim zaduživanjima.

Osim kritike ekonomske politike, Medojević je iznio i ozbiljne sumnje u vezi sa planiranom koncesijom nad Aerodromima Crne Gore. On tvrdi da je albanska Kastrati grupa, koja upravlja aerodromom u Tirani, glavni favorit za preuzimanje crnogorskih aerodroma.

„Riječ je o kompaniji koja je predmet međunarodne istrage zbog nezakonite državne pomoći koju joj je dodelila Vlada Albanije. Istina je da su napravili čudo od aerodroma u Tirani – sve je modernizovano, ali uz ogromna sredstva iz budžeta i mimo zakona“, rekao je Medojević.

On je takođe naveo da je jedan ministar u aktuelnoj Vladi lično lobirao za ulazak Kastrati grupe u Crnu Goru, i postavio pitanje ko i zašto dovodi takve investitore:

„Aerodromi su razvojni resurs države koja živi od turizma. To nije samo terminal. Postavlja se pitanje zašto se jedan takav resurs prepušta pod koncesiju i pod kojim uslovima. Pokušavam da nađem pozitivne primjere u radu Vlade, ali ih nema – sve je podređeno ličnim i partijskim interesima“, zaključio je Medojević.

Njegovi navodi bacaju novo svjetlo na kadrovsku politiku, ekonomsku strategiju i pitanje koncesionih aranžmana Vlade Crne Gore, otvarajući prostor za javnu raspravu o transparentnosti i dugoročnoj održivosti aktuelne politike.