Koalicija „Za budućnost Crne Gore“ neće dati podršku Izvještaju o radu Tužilaštva za 2024. godinu, zbog stava koji je specijalni tužilac Vukas Radonjić iznio da su predmeti takozvanih „crnih trojki“ – zastarjeli. To je u emisiji „Klub APLUS“ saopštio Milan Knežević, predsjednik Demokratske narodne partije, prenosi ALOonline.

„Ako državno tužilaštvo smatra da su monstruozni progoni i nasilja nad političkim neistomišljenicima i novinarima – zastarjeli, onda im ne pripada ni institucionalni legitimitet, ni naše povjerenje“, poručio je Knežević.

On je naglasio da će glas protiv izvještaja biti jasan pokazatelj opozicionog stava za sprovođenje vetinga u pravosuđu, kao preduslova za bilo kakvu reformu.

„Prije vetinga, nema podrške ni povećanju plata u Tužilaštvu. Nije dovoljno misliti da se radi ‘spektakularan posao’ – treba i pokazati rezultate. A ako se predmeti o državnom teroru proglašavaju zastarjelim, onda je to dokaz institucionalne kapitulacije“, poručio je on.

Knežević je upozorio da je eventualno prikrivanje ili omalovažavanje „slučajeva crnih trojki“ zapravo nastavak matrice iz vremena Milovoja Katnića, uz ocjenu da je Tužilaštvo, ovim putem, potencijalno postalo saučesnik u prikrivanju zločina protiv čovječnosti.

„Ako se nekome ne dopada rad Anketnog odbora, neka zna da je za dvije sjednice urađeno više nego što je Tužilaštvo postiglo za dvije decenije. Ako Radonjić misli da su ovakvi slučajevi zastarjeli – onda nije samo pravno nepismen, nego i moralno diskvalifikovan za funkciju koju obavlja“, poručio je Knežević.

On je ocijenio i da su eventualna saznanja o ulozi države u formiranju „crnih trojki“, čija je svrha bila obračun sa političkim neistomišljenicima i kritičkim novinarima – indicija o zločinu koji ne zastarjeva.

„Najbolje poznajem Krivični zakonik u Crnoj Gori – ne iz NVO seminara, nego iz zatvora. Ako postoji kontinuitet kriminalne organizacije, i ako je u pitanju zločin protiv čovječnosti – nema govora o zastarjelosti“, istakao je.

Komentirajući nastup bivšeg premijera Duška Markovića pred Anketnim odborom, Knežević je rekao da je Marković pokušao da se predstavi kao „dobroćudni penzioner“ koji je slučajno zalutao u bezbjednosne strukture.

„On bi da ga pamtimo kao čovjeka koji je volio da čita Šekspira i Džojsa, a ne kao funkcionera režima u čije je vrijeme izvršeno više od 200 nerazjašnjenih ubistava. Sve to prije škaljarsko-kavačkog rata“, dodao je on.

Knežević zaključuje da je država direktno stajala iza brojnih nerazjašnjenih zločina i da je Markovićev pokušaj da odgovornost prebaci na pokojnog Vukašina Maraša – nedostojan i nepravedan.