Univerzitetski profesori, istraživači, saradnici i zaposleni na univerzitetima i institutima iz Srbije a koji su aktuelni prethodnih mjeseci u toj susjednoj državi, uputili su pismo podrške i studentima iz Crne Gore u njihovim protestima gdje traže smjenu bezbjednosnog sektora.

Podsjetimo, studentske blokade održavaju se i u Srbiji a zbog pada nadstrešnice u Novom Sadu koja je usmrtila 15 ljudi. Studenti traže odgovornost od nadležnih, a iako je bilo hapšenja u susjednoj državi a gdje je uhapšen i ministar Goran Vesić, protesti ipak nisu još uvijek prekinuti jer dio studenata navodi da im nisu svi zahtjevi ispunjeni.

Dio javnog mnjenja u Srbiji optužuje organizatore protesta da su djelovi političkih organizacije opozicije koji pokušavaju bez izbora da se dokopaju vlasti u susjednoj državi ali i da su dio autonomaškog pokreta Vojvodine koji se zalaže za samostalnost te srpske pokrajine. Jedan od njih svakako jeste i Dinko Gruhonjić koji je, gle čuda, podržao i lokalne proteste u Crnoj Gori.

Gruhonjić, inače veliki propagantista činjenice da su Srbi počinili genocid u Srebrenici a prethodnih dana ugledni srpski profesori i istoričari, u prvim redovima Miloš Ković i Čedomir Antić optuživali su organizatore protesta da se bune jer su izgubili pozicije.

Srpske Novosti su nedavno i prenijele informaciju da je Gruhonjiću propala obojena revolucija u Srbiji i da sada svoj fokus usmjerava na Crnu Goru.

Kako dodaju, Gruhonjić smatra da je politička zloupotreba tragedije na Cetinju najbolja prilika koja se ukazala još od 2020. godine, te da je stoga nikako ne treba propustiti, kako bi se u Crnoj Gori sprovela obojena revolucija i srušile sa vlasti snage koje Gruhonjić ocjenjuje kao proruske i naklonjene Srbiji, a na vlast vratio izrazito antisrpski režim Mila Đukanovića.

– Gruhonjić se u gorljivom zagovaranju ovih ideja rukovodi i ličnim pijetetom koji osjeća prema pokojnom profesoru Filozofskog fakulteta u Novom Sadu i jednom od najvatrenijih crnogorskih ekstremista Milenku Peroviću, smatrajući da će mu na taj način odati počast i nastaviti da ostvaruje Perovićeve ideje o Crnoj Gori kao državi gdje su Srbi građani drugog reda. Zbog toga, Gruhonjić je među svojim saradnicima iskazao spremnost da Đukanoviću i njegovim pristalicama prenese iskustva u organizovanju „studentskih“ blokada po receptu iz hrvatske anarhističke „Blokadne kuharice“, kao i da im pruži punu medijsku podršku preko Nezavisnog udruženja novinara Vojvodine (NDNV) i medija pod njegovom kontrolom poput portala „Autonomija Info“ – navode „Novosti“.

Njihovo pismo prenosimo u cjelosti:


“Mi, univerzitetski profesori i profesorke, istraživači i istraživačice, saradnici i saradnice i zaposleni na univerzitetima i institutima iz Srbije ovim pismom izražavamo solidarnost sa zahtjevima studenata u Crnoj Gori da se do kraja rasvijetli odgovornost za dva masovna ubistva koja su se dogodila na Cetinju tokom prethodne dvije i po godine.

Zahtijevamo od pojedinih političara u Crnoj Gori i pojedinih medija da prestanu s targetiranjem studenata i studentkinja iz neformalne studentske grupe “Kamo sjutra” koja se jasno odredila, predstavila i iznijela zahtjeve koji za cilj imaju uspostavljanje pravde u društvu, što zahtijevaju i studenti i studentkinje u svojim blokadama, kada je Srbija u pitanju.

Zahvaljujemo studentima i studentkinjama iz Crne Gore na podršci koju su ukazali svojim koleginicama i kolegama iz Srbije.

Upućujemo najdublje izraze saučešća porodicama žrtava cetinjskih masovnih ubistava”

Potpisnici/potpisnice:


  1. Miloš Jocić, Filozofski fakultet, Novi Sad

  2. Milica Rat, Prirodno-matematički fakultet, Novi Sad

  3. Bosiljka Zirojević Lečić, Akademija umetnosti, Novi Sad

  4. Arijana Luburić Cvijanović, Filozofski fakultet, Novi Sad

  5. Snežana Gudurić, Filozofski fakultet, Novi Sad

  6. Marica Rajković, Filozofski fakultet, Novi Sad

  7. Miloš Perović, Filozofski fakultet, Novi Sad

  8. Snežana Gordić, Pedagoški fakultet, Sombor

  9. Dragana Vukov, Prirodno-matematički fakultet, Novi Sad

  10. Stevan Kojić, Akademija umetnosti, Novi Sad,

  11. Nikolina Vučetić Zečević, Akademija umetnosti, Novi Sad

  12. Dinko Gruhonjić, Filozofski fakultet, Novi Sad

  13. Tamara Valčić Burić, Filozofski fakultet, Novi Sad

  14. Bojana Bodroža, Filozofski fakultet, Novi Sad

  15. Milivoj Bešlin, Institut za filozofiju i društvenu teoiju, Beograd

  16. Vojin Šenk, Fakultet tehničkih nauka, Novi Sad (profesor u penziji)

  17. Vesna Milankov, Prirodno-matematički fakultet, Novi Sad

  18. Branislava Gajić, Medicinski fakultet, Novi Sad

  19. Nataša Milićević, Filozofski fakultet, Novi Sad

  20. Ksenija Jakovljević, Institut za biološka istraživanja, Beograd

  21. Nataša Simin, Prirodno-matematički fakultet, Novi Sad

  22. Dragana Prodanović, Filozofski fakultet, Novi Sad

  23. Đorđe Despić, Filozofski fakultet, Novi Sad

  24. Ljubica Grbović, Prirodno-matematički fakultet, Novi Sad

  25. Milica Pavkov Hrvojević, Prirodno-matematički fakultet, Novi Sad

  26. Tatjana Došenović, Tehnološki fakultet, Novi Sad

  27. Nataša Polovina, Filozofski fakultet, Novi Sad

  28. Dragan Milutinović, Filozofski fakultet, Novi Sad

  29. Dubravka Stojanović, Filozofski fakultet, Beograd

  30. Srđan Milošević, Pravni fakultet Union, Beograd

  31. Marko Božić, Pravni fakultet Union, Beograd

  32. Olga Manojlović Pintar, Institut za noviju istoriju Srbije, Beograd

  33. Aleksandra Jerkov, Univerzitet Educons, Novi Sad

  34. Dragana Dulić, Fakultet bezbednosti, Beograd (profesorka u penziji)

  35. Ana Jovanović, Filološki fakultet, Beograd

  36. Višnja Kisić, Fakultet za sport i psihologiju TIMS, Univerzitet Educons, Novi Sad

  37. Dragana Varagić, Akademija umetnosti, Beograd (profesorka u penziji)

  38. Mihailo Radinović, naučni saradnik, Filozofski fakultet, Beograd

  39. Tatjana Paunović, Filozofski fakultet, Niš

  40. Ranko Dragović, Prirodno-matematički fakultet, Niš

  41. Tanja Dinić, Saobraćajni fakultet, Beograd

  42. Irina Subotić, profesorka emerita, Akademija umetnosti, Novi Sad

  43. Uroš Siljanović, doktorand na Pravnom fakultetu Union u Beogradu

  44. Adriana Zaharijević, Institut za filozofiju i društvenu teoriju, Beograd

  45. Zvonimir Tot, DMA, Clinical Associate Professor (u penziji), University of Illinois Chicago

  46. Jelena Milašin, Stomatološki fakultet, Beograd

  47. Kaja Damnjanović, Filozofski fakultet, Univerzitet u Beogradu

  48. Aleksandar Dekanski, naučni savetnik Instituta za hemiju tehnologiju i metalurgiju, Beograd (u penziji)

  49. Sanja Mitić, Ekonomski fakultet, Beograd

  50. Milena Dragićević Šešić, profesorka emerita, Univerzitet umetnosti u Beogradu

  51. Ivan Stanojević, Fakultet političkih nauka, Beograd

  52. Ljubiša Đorđević, Prirodno-matematički fakultet, Niš

  53. Ivana Trbojević Milošević, Filološki fakultet, Beograd

  54. Vera Raičević, Poljoprivredni fakultet, Beograd (profesorka u penziji)

  55. Mirjana Drakulić, Fakultet organizacionih nauka, Beograd (profesorka u penziji)


I mladi članovi Atlantskog saveza Sava Kentere podržali proteste


Organizacija mladih Atlantskog saveza Crne Gore – YATA Montenegro izrazila je punu podršku studentima, akademskoj zajednici i kulturnoj javnosti u njihovim, kako su saopštili, legitimnim zahtjevima za utvrđivanje odgovornosti nadležnih za dešavanja u društvu.

“Stojimo uz njih u borbi za bezbjedno društvo i apelujemo da se svi građani Crne Gore zaštite od svih oblika targetiranja ili pritisaka zbog iznošenja ličnih stavova. Sloboda misli i izražavanja mladih je od ključne važnosti, kako bismo živjeli u zajednici u kojoj osnovna ljudska prava neće biti ugrožena od strane vlasti”, naveli su u saopštenju.

Podsjećaju da je građanima cijelog svijeta, pa i Crne Gore, ovo pravo garantovano međunarodnim dokumentima i konvencijama.

“Stoga, pozivamo na poštovanje demokratskih vrijednosti u cilju rješavanja društvenih izazova, uz očuvanje dostojanstva i slobode svakog pojedinca”, zaključuju u organizaciji.