U svojoj najnovijoj izjavi, predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, iznio je oštre kritike na račun Vlade i premijera Milojka Spajića, ukazujući na niz pitanja koja, prema njegovim riječima, značajno utiču na ekonomski i društveni ambijent u zemlji.

U emisiji “Načisto” na Televiziji Vijesti, Milatović je istakao da su zakoni o povećanju poreza na dodatu vrijednost (PDV) i uvođenju novih akciza direktno povezani sa rastom cijena, što je, kako tvrdi, glavni problem sa kojim se suočavaju građani Crne Gore.

On je rekao da je na Glavnom odboru (GO) PES-a, nakon parlamentarnih izbora prošle godine, predlog Spajića bio da se ide u saradnju sa DPS-om.

Milatović je dodao da on nije prisustvovao tom GO, jer je, kako ja kazao, već tada bilo jasno kojim pravcem će otići PES sa Spajićem koji u kontinuitetu iznosi neistine.

Milatović je naglasio da su ove mjere naročito pogubne za dva ključna sektora crnogorske ekonomije – turizam i proizvodnju vina. On je objasnio da povećanje PDV-a na turizam neminovno vodi ka povećanju cijena usluga, što može negativno uticati na konkurentnost Crne Gore kao turističke destinacije. Takođe, uvođenje novih akciza na vino, prema njegovim riječima, smanjuje konkurentnost domaćih proizvođača, uključujući i poznati nacionalni brend “Plantaže”, što dodatno ugrožava njihovu poziciju na međunarodnom tržištu.

Milatović je podsjetio da je, zbog ovih razloga, vratio dva zakona Skupštini na ponovno odlučivanje, apelujući na poslanike da pažljivo razmotre argumentaciju koju je iznio. On je istakao da je svaki zakon koji je vratio bio dobro argumentovan, ali da ni u jednom slučaju nije dobio povratnu informaciju koja bi osporila njegove stavove. Posebno je ukazao na problematiku povećanja PDV-a na knjige i kulturu, što, prema njegovim riječima, čini kulturu manje dostupnom građanima.

Govoreći o trenutnom stanju u Skupštini, Milatović je izrazio zabrinutost da je parlamentarna većina izgubila svoju nadzornu ulogu nad radom Vlade. On je također kritikovao činjenicu da se proces izbora direktora škola ponovo vraća u ruke ministra prosvjete, što, kako tvrdi, predstavlja korak unazad za crnogorsko društvo koje se dugo borilo za depolitizaciju obrazovnog sistema.

Milatović je takođe ukazao na neispunjena obećanja Vlade, posebno kada je riječ o minimalnoj zaradi od 700 eura. On je naglasio da, iako se minimalna zarada povećava na 600 eura, nezabilježeni rast cijena značajno smanjuje kupovnu moć građana, posebno onih sa najnižim primanjima. Milatović je optužio Vladu da, umjesto da povećava neto zarade radnika, sredstva preusmjerava u profite poslodavaca, čime se dodatno ugrožava Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO).

U kontekstu razlika između prvog i drugog programa “Evropa sad”, Milatović je istakao tri ključne razlike: pristup izradi programa, teorijski okvir i konceptualne razlike između Fonda zdravstva i Fonda PIO. On je naglasio da je prvi program bio rezultat transparentnog i inkluzivnog procesa, uz konsultacije sa relevantnim međunarodnim institucijama, dok je drugi program, prema njegovim riječima, obilježen netransparentnošću i nedostatkom detaljne analize.

Milatovićeve izjave jasno pokazuju duboko neslaganje sa trenutnim pravcem kojim se kreće crnogorska Vlada, što dodatno komplikuje političku situaciju u zemlji. Njegova kritika nije usmjerena samo na ekonomske mjere, već i na širi kontekst upravljanja, čime dodatno otvara pitanje povjerenja građana u trenutne političke strukture.