Lider Demosa i predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Miodrag Lekić ocijenio je da je javna percepcija da u Vladi Crne Gore, u stvari, funkcioniše više vlada i da politička elita koja vodi državu ne daje utisak o dovoljnoj autonomnosti niti o državnoj samosvijesti o dostojanstvu zemlje.

–Javna percepcija da u Vladi faktički funkcioniše više Vlada zasniva se na činjenici da toliko otvorena, ponekad i brutalna oponiranja u Vladi, pa i prema samom premijeru, prevazilaze poznata i uporedna iskustava u radu demokratskih i javno odgovornih vlada – rekao je Lekić za "Dan".

Prema njegovim riječima, čak su uspostavljene nove većine za donošenje odluka, što Vladu, umjesto efikasnog djelovanja, pretvara u neku konfederalnu, lako blokirajuću instituciju.

https://aloonline.me/vijesti/radunovic-dps-vlast-otvoreni-balkan/

– Očigledno je da sve to dopunski degradira javni autoritet Vlade – smatra lider Demosa.

On je ocijenio da politička elita koja vodi državu ne daje utisak o dovoljnoj autonomnosti niti državnoj samosvijesti o dostojanstvu zemlje u domenu strateških tema, za državu i njene građane takođe važnih pitanja.

– Ne vjerujem da je stepen stranog uticaja toliki da je Vlada usmjeravana tokom rješavanja mnogih domaćih i gorućih pitanja – kategoričan je ovaj iskusni diplomata.

Kako je dodao, treba razlikovati uticaj Evropske unije koju smo izabrali kao primaran cilj, preciznije naše članstvo u evropskoj zajednici, od drugih uticaja.

– Pritom se često pominje NATO, kojem neki na ovdašnjoj političkoj sceni daju daju gotovo religiozno značenje. Negdje se u takvom odnosu radi o neznanju, negdje o specifičnim interesima na unutrašnjem planu. Naime, zaboravlja se da NATO nije politička nego vojna organizacija i da u tom smislu, dakle vojnom i sigurnosnom, predstavlja značajno partnerstvo za Crnu Goru. NATO, kao što je praksa u drugim ozbiljnim i demokratskim državama, nije nikakva zamjena za naše autonomno odlučivanja na osnovu Ustava, niti je zamjena za uticaj Evropske unije, prije svega u ispunjavanju evropskih standard – kazao je Lekić.

Odgovarajući na pitanje da li smatra da u aktuelnoj vladi faktički postoje ili djeluje više vlada, on je istakao da treba razjasniti ciljeve i način formiranja poslednje vlade, preciznije sve pozadine te operacije.

–U prvom redu zbog građana, ali i zbog istorije. Ono što se pouzdano zna jeste da sadašnja vlast, sa politički dominantnim i nereformisanim DPS-om, nije nastala na raspoloženju i glasovima građana na izborima 20. avgusta 2022. godine – naglasio je Lekić.

On smatra da su se snage bliske vlasti DPS-a, koje karakteriše visoka korupcija, kriminal u svim porama društva, ekonomska eksploatacija velike većine građana i rast siromaštva, ponovo vraćaju na staro, kao da nije ni bilo smjene vlasti na avgustovskim izborima.

Tražiću saslušanje ministara oko Ukrajine


Lekić će na sjednici Odbora za međunarodne odnose i iseljenika zakazanoj za 29. jun pokrenuti pitanje kontrolnog saslušanja ministara odbrane Raška Konjevića, vanjskih poslova Ranka Krivokapića i ekonomije i turizma Gorana Đurovića upravo oko spoljne politike Crne Gore, uključujući način usvajanja sankcija i vojne pomoći, kao i svih posledica tih odluka.

– U uslovima kada Vlada ne informiše parlament o navedenim pitanjima, koja su od visokog interesovanja građana, odlučio sam da pokrenem navedeno pitanje i da se o izvještajima ministara i Vlade i zaključcima odbora zatim raspravlja na plenarnoj sjednici parlamenta. Ono što znam jeste da će navedeni kompleks pitanja na odboru biti demokratski i transparenento raspravljen – istakao je Lekić.

– To je očigledno i svakom jasno u javnosti. Varaju se oni koji su lako ušli u ovu avanturu sa krupnim posledicama da građani to ne primjećuju, da posmatraju ravnodušno i da neće imati svoj odgovor prvom prilikom. Na izborime ili prije – rekao je Lekić.

On smatra i da se spoljna politika, za razliku od demokratskih država, ovdje vodi u užem krugu.

– Dijelom sa protagonistima koji ne sagledavaju opšti interes, već plasiraju svoje parcijalne interese i ideološke obrasce, uz javnu demonstraciju autokolonijalne svijesti. Nisam najsigurniji da cijela vlada o tome odlučuje i da je do kraja informisana. Crnogorski parlament je vjerovatno jedini, ili jedan od rijetkih u Evropi koji nije raspravljao o ratu u Ukrajni, o uzrocima i posledicama tog rata, posledicama na međunarodni ekonomski i bezbjednosni poredak, usvojenim sankcijama crnogorske vlade prema Rusiji, efektima sankcija, našim dilomatskim inicijativama za kompenziranje ili smanjena nastale štete itd. – ukazao je Lekić.

PO njegovom mišljenju, zapleti oko potpisivanja Temeljnog ugovora sa Crkvom pokazuju da se parlamentarna većina uoči konstituisanja nije usaglasila oko dosta pitanja, između ostalog i oko odnosa prema Crkvi, konkretno potpisivanja Temeljnog ugovora.

– Iz sadašnje kakofonije u Vladi i u parlamentarnoj većini može se zaključiti da se ide na još jedan krug maltretiranja i svađanja građana oko crkveno-identitetskih pitanja. A sve je započeo, poslije burnih ličnih metamorfoza u pogledu nacije i Crkve, Milo Đukanović kada je na partijskom kongresu, kršeći ustav sekularne države, pokrenuo pitanje formiranja jedne nove crkve po sopstvenoj želji. Onda smo imali onaj pravno problematičan Zakon o vjerskim slobodama, litije, promjene izvršne vlasti sa njenim problematičnim i nedržavničkim repertoarom oko crkvenih pitanja. Nerijetko praveći štetu i državi i Crkvi. Sada se ulazi u novu fazu. Prave reforme mogu da i pričekaju, zaključio je Lekić.