Direktorka Nacionalne obavještajne službe SAD Tulsi Gabard našla se u žiži javnosti nakon napetog saslušanja pred Odborom za obavještajne poslove Senata, tokom kojeg je odbila da direktno odgovori na pitanje da li je Iran predstavljao neposrednu prijetnju po Sjedinjene Američke Države uoči izbijanja sukoba.

Prema pisanju „Fajnenšel tajmsa“, senator Džon Osof je u više navrata insistirao na jasnom stavu obavještajne zajednice o prirodi iranskog nuklearnog programa, naglašavajući da je upravo njihova dužnost da procijene stepen opasnosti po nacionalnu bezbjednost. „Vaša je odgovornost da shvatite šta predstavlja prijetnju Sjedinjenim Državama“, poručio je Osof.

Gabard, međutim, nije odstupila od pozicije da je konačna procjena prijetnje isključivo u nadležnosti predsjednika, izbjegavajući da iznese nedvosmislen stav, što je izazvalo dodatnu napetost u sali i otvorilo pitanje uloge obavještajnih službi u procesu donošenja odluka.

Dodatnu kontroverzu izazvalo je neslaganje između njenog pisanog i usmenog svjedočenja. U pripremljenoj izjavi, Gabard je navela da je iranski nuklearni program „uništen“ u zajedničkim američko-izraelskim udarima u junu prošle godine, te da Teheran od tada nije obnovio kapacitete za obogaćivanje uranijuma. Međutim, tokom usmenog izlaganja taj dio je izostavljen, a u odgovorima senatorima iznijela je procjenu da je Iran već pokušavao da se oporavi od pretrpljene štete, čak i prije nastavka udara.

Senator Mark Vorner ukazao je na mogućnost da je ovaj zaokret bio politički motivisan, kako bi se izbjeglo protivrječenje zvaničnoj liniji Bijele kuće. Gabard je, s druge strane, izostavljanje spornog dijela objasnila ograničenim vremenom za izlaganje.

Situaciju je dodatno usložnila nedavna ostavka Džoa Kenta, direktora Nacionalnog centra za borbu protiv terorizma, koji je u otvorenom pismu predsjedniku naveo da Iran „ne predstavlja neposrednu prijetnju“ Sjedinjenim Državama i da je vojna kampanja posljedica spoljnopolitičkih pritisaka, prije svega iz Izraela. Kent je istakao da ne može „čiste savjesti“ da podrži takav kurs.

Gabard je na ove navode reagovala porukom da je procjena prijetnji u isključivoj nadležnosti predsjednika, dok je direktor CIA Džon Retklif Kentovu ocjenu odbacio kao neosnovanu, tvrdeći da obavještajni podaci ukazuju na suprotno.

Uprkos izbjegavanju direktnih odgovora, Gabard je tokom svjedočenja priznala da iranski režim „djeluje netaknuto, ali značajno oslabljeno“, uz procjenu da će unutrašnje tenzije u zemlji rasti. Takođe je navela da je malo vjerovatno da će Iran razviti interkontinentalnu balističku raketu prije 2035. godine, što dodatno dovodi u pitanje hitnost vojne intervencije.

Kako navodi „Vašington post“, saslušanje je ogolilo i unutrašnje podjele u Republikanskoj stranci. Predsjednik Odbora Tom Koton ocijenio je Kentov stav kao „pogrešan“, dok je predsjednik Donald Tramp u više navrata mijenjao obrazloženje za vojnu akciju – od sprečavanja nuklearne prijetnje do cilja uništavanja iranske raketne industrije.

Sve ovo ukazuje na duboku institucionalnu i političku neusaglašenost u Vašingtonu u pogledu procjene iranske prijetnje, ali i na šira pitanja o odnosu između obavještajnih službi i izvršne vlasti u kreiranju spoljnopolitičkih odluka.