PODGORICA – Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević odgovorio je danas Ambasadi Ukrajine u Crnoj Gori, koja ga je prethodno optužila da je osporio teritorijalni integritet Ukrajine i opravdao rusku okupaciju, pozivajući diplomatsko predstavništvo da navede makar jednu njegovu izjavu kojom je to učinio.

Knežević je poručio da problem ukrajinske ambasade, kako tvrdi, nije on, već nastojanje da se promijeni istorijski odnos velikog broja građana Crne Gore prema Rusiji.

Polemika je uslijedila nakon njegove čestitke povodom rezultata parlamentarnih izbora u Rusiji, u kojoj je govorio i o „novoformiranim teritorijama Ruske Federacije na bivšem tlu Ukrajine”. Ambasada Ukrajine je tu formulaciju ocijenila kao „otvoreno osporavanje” teritorijalnog integriteta te države i zatražila reakciju crnogorskih političkih aktera i Vlade.

Knežević je odgovor započeo ironičnom opaskom da je, kako je naveo, umjesto saopštenja mogao da objavi pjesmu Josifa Brodskog „Na vijest o nezavisnosti Ukrajine”.

„Draga slovenska braćo, da želim da budem cinik umjesto ovog odgovora, mogao sam objaviti pjesmu Josifa Brodskog ‘Na vijest o nezavisnosti Ukrajine’ i tako vas ostaviti da polemišete sa stihovima besmrtnog pjesnika, unaprijed znajući da vodite izgubljenu polemiku”, naveo je Knežević.

Dodao je da se odlučio da ipak odgovori Ambasadi, zamjerivši njenim predstavnicima što saopštenje nisu potpisali imenom.

„Prvo vam zamjeram što se niste potpisali ispod vašeg konfuznog i samorazarajućeg saopštenja, jer ovako ispada da se raspravljam sa čitavom Ukrajinom, iako i vi i ja znamo da nije tako, jer mnogi građani vaše divne države ne podržavaju stavove koje ste iznijeli”, poručio je lider DNP-a.

On je potom pozvao ukrajinske diplomate da navedu jednu njegovu izjavu u kojoj je osporio suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.

„Nećete je naći, jer sam uvijek pozivao na poštovanje teritorijalnog integriteta i mirovni sporazum bratskih naroda Ukrajine i Rusije. Uostalom, to sam i naveo u svojoj čestitki ‘Jedinstvenoj Rusiji’, ostajući dosljedan onome što sam izjavljivao od početka vojnog konflikta u Ukrajini”, rekao je Knežević.

Prema njegovim riječima, suština spora nije u njegovim stavovima, već u odnosu dijela crnogorske javnosti prema Rusiji.

„Vaš problem u stvari nije Milan Knežević, već neobjašnjiva i neodrživa želja da istorijski prevaspitate crnogorske građane i njihovu ljubav prema Rusiji”, poručio je.

Knežević je ocijenio da taj odnos nije politička fraza, već „istorijska konstanta koja traje vjekovima i prenosi se s koljena na koljeno kao zavjet”.

Osvrnuo se i na poziv Ambasade Ukrajine Vladi Crne Gore da ne prizna rezultate ruskih izbora na teritorijama koje Kijev smatra okupiranim.

Knežević je taj zahtjev uporedio sa reakcijama koje su u dijelu međunarodne javnosti uslijedile nakon izjava saučešća povodom smrti generala Ratka Mladića.

„Na taj način ponašate se upravo kao djelovi kolektivnog Zapada koji su pokušali da nam zabrane da izjavimo saučešće i odamo počast generalu Ratku Mladiću”, naveo je Knežević.

Lider DNP-a je zatim iznio oštre ocjene na račun zapadnih država i njihove uloge u ratu u Ukrajini, tvrdeći da oni koji su Kijev podsticali da nastavi sukob nisu pravi prijatelji Ukrajine.

„Vaši mentori koji su vas strovalili u besmisleni rat sa Rusijom nisu vam prijatelji, jer žele da ratuju sa Rusijom do posljednjeg Ukrajinca, pošto nisu spremni da žrtvuju svoje vojnike u realizaciji globalnih interesa”, rekao je Knežević.

Prema njegovim riječima, prijatelji Ukrajine su oni koji pozivaju dvije strane da okončaju sukob.

„Pravi prijatelji su vam ljudi poput mene koji vas pozivaju i preklinju da sjednete za pregovarački sto i prekinete ovaj pogubni rat”, dodao je.

Knežević je naglasio da istu poruku upućuje i Rusiji.

„Svaki put sam apelovao, i sada to činim, pošto mir nema cijenu, a svaki novi dan rata nanosi veliku štetu vašim državama”, rekao je on.

Posebno se osvrnuo na bivšeg britanskog premijera Borisa Džonsona i pregovore Rusije i Ukrajine vođene u Istanbulu 2022. godine. Knežević tvrdi da je Džonson odigrao ulogu u odluci Kijeva da ne dođe do mirovnog sporazuma, što je predmet dugotrajnih i suprotstavljenih tumačenja učesnika i zapadnih i ukrajinskih zvaničnika.

„Naravno, vi ćete prije poslušati jednog Borisa Džonsona koji vas je gurnuo u krvavi rat, iako ste bili na korak od mirovnog sporazuma u Istanbulu, nego jednog crnogorskog političara koji i te kako dobro poznaje istorijsku i svaku drugu povezanost vaše dvije države”, naveo je Knežević.

Potom je upitao gdje je danas bivši britanski premijer, navodeći posljedice višegodišnjeg rata.

Prema Kneževićevim riječima, posljedice su pogibije ruskih i ukrajinskih vojnika i civila, kao i razaranje gradova, sela, mostova, vrtića, škola i bolnica, dok je za Džonsona iznio ocjenu da je ostvaren cilj nastavka rata.

„I sad vi smatrate da treba meni da opalite javni šamar, jer to ne smijete da uradite Donaldu Trampu ili nekom od svjetskih lidera koji ima slične stavove”, dodao je predsjednik DNP-a.

On je poručio da je spreman da i dalje trpi kritike, ali da one, prema njegovoj ocjeni, neće pomoći Ukrajini da izađe iz sadašnje situacije.

„Ako će vam biti lakše, okrenuću vam i drugi obraz da me udarite, ali to ne može pomoći vašoj zemlji da izađe iz lavirinta u koji ju je gurnuo kolektivni Zapad”, rekao je Knežević.

Lider DNP-a naglasio je da od njega niko ne može očekivati da promijeni svoj odnos prema Rusiji.

„Ono što, ipak, ne možete očekivati od mene jeste da prestanem da volim Rusiju. Ta ljubav je u identitetskom kodu Crne Gore i ne pokušavajte da je mijenjate, samo ćete dobiti još energičniji odgovor”, poručio je Knežević.

On je potom otvorio i pitanje izbora u Ukrajini, navodeći da bi, kako je rekao, mogao da pita ukrajinske diplomate zbog čega se izbori u toj zemlji ne održavaju.

„Da kojim slučajem želim da budem maliciozan, upitao bih vas zašto izbjegavate održavanje izbora u vašoj zemlji? Isto vas je pitao i Donald Tramp. Isto vas pitaju vodeći političari u Ukrajini koji se ne slažu sa politikom Volodimira Zelenskog”, rekao je Knežević.

Ukrajina od početka ruske invazije funkcioniše pod ratnim stanjem, tokom kojeg ukrajinski zakon ne predviđa održavanje nacionalnih izbora.

Knežević je u nastavku saopštenja iznio i tvrdnju da je ruski predsjednik Vladimir Putin najveću podršku dobio upravo u oblastima u kojima traje vojni sukob, a ukrajinskim diplomatama poručio da, ukoliko ne priznaju glasanje na teritorijama čiji status osporavaju, posmatraju rezultat na ostatku teritorije Ruske Federacije.

„Evo, ako će vam biti lakše, odbijte rezultate sa teritorija koje su vama sporne, ponovo je rezultat takav da jasno oslikava raspoloženje ruskog naroda”, kazao je Knežević.

On je naglasio i da Ambasada Ukrajine ne može određivati pravce njegovog političkog djelovanja, niti odlučivati sa kim će komunicirati.

Posebno je pomenuo ambasadora Ruske Federacije u Crnoj Gori Aleksandra Petroviča Lukašika.

„Naprotiv, upravo ste mi dali ideju da ga pozovem u posjetu DNP-u, jer se nismo vidjeli duže od mjesec dana”, naveo je Knežević.

Dodao je da bi na razgovor pozvao i predstavnike Ambasade Ukrajine, ali da, prema njegovoj ocjeni, oni nisu spremni za dijalog sa onima koji imaju drugačije političke stavove.

„Pozvao bih i vas iz ukrajinske ambasade, ali vi očigledno niste spremni na dijalog i drugačije mišljenje, jer mi u DNP-u nismo klimoglavci i ćutolozi, i svoje stavove javno saopštavamo i potpisujemo se ispod njih”, poručio je Knežević.

Saopštenje je završio citatom Nikolaja Gogolja: „Čovjek je slobodan samo onda kad živi svoje snove, a ne tuđe želje.”

Knežević je i u postskriptumu nastavio polemiku, pominjući spomenike ruskim i ruskojezičnim umjetnicima i piscima u Ukrajini.

„Kad smo već kod Gogolja, nadam se da niste uklonili i njegov spomenik kao što ste to uradili sa spomenicima Bulgakova, Ahmatove, Glinke…”, naveo je on, aludirajući na uklanjanje pojedinih spomenika i obilježja u Ukrajini u okviru procesa derusifikacije i dekolonizacije javnog prostora.

Na kraju je ukrajinskim diplomatama uputio i ironičan poziv.

„Ako poželite jednom da se podsjetite ovih velikana čije ste spomenike srušili, uvijek imate u mom domu njihova sabrana djela i kompozicije, ali pod uslovom da ih nakon podsjećanja vratite”, zaključio je Knežević.