Organizacije za ljudska prava – Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava iz Osijeka i Akcija za ljudska prava iz Podgorice pozvale su ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske, Gorana Grlića Radmana, da tokom učešća na 2BS forumu u Budvi, 3. i 4. oktobra, iskoristi priliku da se zalaže za procesuiranje svih ratnih zločina, uključujući i one počinjene u logoru Lora.

Iz ovih organizacija naglašavaju da je iako procesuiranje ratnih zločina spada u nadležnost pravosuđa, „svima poznato koliko ono zavisi od političke volje“. Kako dodaju, takav stav bi poslao snažnu poruku javnosti u Hrvatskoj i Crnoj Gori da svaki zločin mora biti procesuiran i da nijedna žrtva ne smije biti zaboravljena.

Podsjećanje na zločine


„Pravosnažnim presudama u Hrvatskoj utvrđeno je da su pripadnici 72. bojne Vojne policije Hrvatske vojske civile i ratne zarobljenike, dovedene u Loru bez ikakvog pravnog osnova, ponižavali, psihički i fizički zlostavljali, mučili i tjelesno kažnjavali, sve do usmrćenja nekih od njih.

Ipak, do danas nisu istraženi niti presuđeni svi zločini počinjeni u tom logoru. Županijsko državno odvjetništvo u Splitu već 18 godina, od 2007, vodi istragu o stradanju zarobljenih vojnih rezervista iz Crne Gore, koji su na hercegovačkom ratištu zarobljeni 1992. i sprovedeni u Loru. Radi se o četrnaest pripadnika takozvane nikšićko-šavničke grupe, čija su prava bila zaštićena Ženevskim konvencijama i zakonima Republike Hrvatske“, navedeno je u saopštenju.

NVO podsjećaju na imena stradalih zarobljenika: Radivoje Petković, Neđo Janković, Miljan Šušić, Ratko Simović, Duško Barović, Borivoje Zirojević, Dragoman Doknić, Radomir Vulić, Miloš Perunović, Ranko Vujović, Pavle Popović, Dragan Jakovljević, Luka Gazivoda i Luka Adžić.

Nerazjašnjeni slučajevi


Dodaje se da još uvijek nije poznato ni da li je ŽDOS proširio istragu na slučaj mučenja crnogorskog državljanina Veselina Bojovića, koji je zbog torture preživljene u Lori prvi put saslušan 2012. godine, a potom i 2025. pred Specijalnim državnim tužilaštvom Crne Gore, na osnovu zamolnica iz Splita.

„Poštovanje prema žrtvama jedne etničke pripadnosti nikada ne smije biti prepreka da se pokaže pijetet i prema drugima. Samo priznavanjem svih žrtava i svih zločina moguće je graditi mirne i dobrosusjedske odnose, zasnovane na vladavini prava“, poručeno je u zajedničkom saopštenju.