U selu Gornje Zaostro kod Berana postavljen je spomenik vojvodi Pavlu Đurišiću, jednoj od najznačajnijih ličnosti iz srpske istorije 20. vijeka, čovjeku koji je u najtežim vremenima Drugog svjetskog rata stao u odbranu srpskog naroda od pogroma i uništenja.

Spomenik, bronzana statua u prirodnoj veličini, postavljen je na privatnoj zemlji porodice Dobrašinović u blizini seoske Crkve Svete Petke i mjesta gdje se već tradicionalno održava sabor posvećen sjećanju na vojvodu Đurišića. Riječ je o privatnoj inicijativi mještana, potomaka učesnika ustaničkih i odbrambenih pokreta, te poštovalaca lika i djela Pavla Đurišića.

Vojvoda Đurišić ostao je upamćen kao komandant koji je svoju borbu posvetio zaštiti srpskog naroda u Crnoj Gori, Sandžaku, Bosni i Hercegovini, u vremenu kada je srpsko stanovništvo bilo izloženo stradanju od ustaških i drugih pronacističkih formacija. Njegova borba nije bila ni fašistička, ni okupaciona, već odbrambena i tragično obilježena unutarsrpskim i balkanskim podjelama koje su mu često osporavale i samu mogućnost da odbrani sopstveni narod.

Nije prvi put da se u dijelu medija i javnosti vodi hajka na sve što ima predznak srpski. Postavljanje spomenika vojvodi Pavlu Đurišiću prikazuje se kao navodni atak na ustavni poredak, a zanemaruje se osnovna činjenica, da je ovo spomenik koji počiva na vjerskom i kulturnom identitetu lokalne zajednice, te ne predstavlja nikakvo kršenje zakona, već izraz kolektivnog sjećanja.

Cinično je i tendenciozno svaki pomen četničkog pokreta iz vremena Drugog svjetskog rata svoditi isključivo na pojam kolaboracije, zaboravljajući činjenicu da su upravo pripadnici Jugoslovenske vojske u otadžbini u velikom broju platili životima za pokušaj spašavanja svog naroda od totalnog uništenja. Istorija nije jednostrana, i pokušaji da se zabrani sjećanje na one koji su, u svojoj viziji, branili srpski identitet, predstavljaju atak na slobodu mišljenja i istorijsku istinu.

Svima koji ovih dana prizivaju „reakcije tužilaštva“ i „ustavne mehanizme“, valja poručiti da Srbi u Crnoj Gori imaju pravo na svoje heroje i svoju istoriju. Ako se može podizati spomenik Brozu, koji je u miru ubijao svoje političke protivnike, zašto bi bio sporan spomenik čovjeku koji je život dao u pokušaju da sačuva svoj narod od zatiranja?

U mjestu gdje se istorija pamti a tradicija poštuje, u Gornjem Zaostru, nikakav politički pritisak neće izbrisati sjećanje na Pavla Đurišića. Spomenik koji od sada stoji na crkvenoj zemlji nije znak podjele, već podsjećanje na vrijeme kad je biti Srbin značilo stajati na braniku istine i postojanja.