VAŠINGTON – Rat sa Iranom počeo je da ozbiljno opterećuje američke vojne budžete, a posljedice se već vide u smanjenju obuke, odlaganju održavanja i unutrašnjim rezovima u pojedinim djelovima oružanih snaga, javlja CNN Politics.

Američki vojni zvaničnici upozorili su Kongres da budžeti za 2026. godinu nisu računali na troškove operacije „Epik fjuri”, zbog čega Pentagon sve glasnije traži dodatna sredstva. Iako su u administraciji predsjednika Donalda Trampa vođeni razgovori o novom finansiranju, za sada nema naznaka da će Kongres brzo odobriti dodatni novac.

Admiral Daril Kodl rekao je poslanicima u Odboru za oružane snage Predstavničkog doma da budžet mornarice za 2026. „nije bio osmišljen za operaciju Epik fjuri”. Prema njegovim riječima, mornarica će zato trpjeti posljedice u svakodnevnom funkcionisanju.

Kodl je naveo da se rezovi mogu odraziti na vojne vježbe, broj sati letačke obuke i obuku novih regruta. Posebno je upozorio da bi problemi sa finansiranjem mogli da ugroze rezultate u regrutovanju, jer mornarica bez dodatnog novca neće moći nesmetano da isplaćuje bonuse za prijem i ponovni upis u službu.

„Moje rekordno regrutovanje biće osujećeno bez dodatnih sredstava za izmještanje ovih ljudi iz kampova za obuku i isplatu bonusa za upis i ponovni upis”, rekao je Kodl zakonodavcima.

CNN Politics navodi da su se finansijski problemi već prenijeli i na kopnenu vojsku. Treći oklopni korpus, sa sjedištem u Teksasu, koji nadzire oko 70.000 vojnika i stotine tenkova, krajem aprila je smanjio budžet za skoro 292 miliona dolara, prema internom dokumentu u koji je ta medijska kuća imala uvid.

Pogođen je i sistem vojnog obrazovanja. Medicinski fakultet Pentagona otkazao je desetine kurseva i obustavio centralno finansiranje za druge programe, stoji u obavještenju od 27. aprila koje je takođe vidio CNN. Pentagon je odbio da komentariše navode.

Američka vojska novac za obuku, raspoređivanje, gorivo, putovanja, popravke opreme i dio civilnih plata pokriva sa računa za operacije i održavanje. Upravo ti računi sada trpe najveći pritisak, jer se iz njih finansiraju i aktivnosti koje nisu bile predviđene u redovnom budžetskom planiranju.

Stručnjak za budžet odbrane Tod Harison rekao je da se troškovi Pentagona ne mogu spolja pratiti u realnom vremenu, ali da je izvjesno da će vojska morati da pravi kompromise.

„Vjerovatno je da će morati da naprave neke kompromise i urade stvari poput otkazivanja nepotrebnih putovanja ili obuke”, ocijenio je Harison.

Prema dosadašnjim procjenama Pentagona, rat sa Iranom koštao je oko 29 milijardi dolara. Taj podatak je 12. maja pred Pododborom za odbranu Odbora za budžet Predstavničkog doma iznio vršilac dužnosti kontrolora Pentagona Džuls „Džej” Herst Treći. On je, međutim, potvrdio da procjena ne obuhvata sve troškove, uključujući obnovu oštećenih baza.

Izvori CNN-a su krajem aprila naveli da bi ukupna procjena, kada se uključe širi troškovi operacije, mogla biti bliža iznosu od 40 do 50 milijardi dolara.

Na početku vojne kampanje u Iranu, zvaničnici Trampove administracije razgovarali su o mogućem dodatnom finansiranju oružanih snaga. Pojedini su pominjali i iznos od 200 milijardi dolara, ali je kasnije iz administracije poručeno da je ta cifra previsoka. Konkretan zahtjev Kongresu, prema navodima CNN-a, još nije dobio jasan oblik.

Zvaničnik Ministarstva odbrane SAD, upoznat sa budžetskim pitanjima, rekao je da se vojska obično sa ovakvim problemima suočava pred kraj federalne fiskalne godine, koja se završava u septembru. Ove godine, međutim, pritisak se pojavio nekoliko mjeseci ranije zbog rasta troškova i nastavka operacija protiv Irana.

Problemi nisu potpuno novi, ali ih je rat sa Iranom ubrzao i učinio vidljivijim. Načelnik Generalštaba Ratnog vazduhoplovstva, general Kenet Vilsbah, nedavno je pred Odborom za oružane snage Senata rekao da je sukob pogoršao već postojeće probleme sa spremnošću.

Pritisak dolazi i iz Kongresa. Republikanski predstavnik Kalifornije Ken Kalvert, predsjedavajući Pododbora za odbranu Komiteta za budžet Predstavničkog doma, pozvao je ministra odbrane Pita Hegseta da ubrza zahtjev za dodatna sredstva.

„Moramo da vratimo sredstva sa onih računa za rad i održavanje za koje sumnjam da će biti korišćeni za plaćanje tekućeg rada”, rekao je Kalvert.

Harison upozorava da će „skriveni troškovi” rata postati jasni tek kasnije. Veće habanje tehnike znači i veće troškove održavanja, dok će Pentagonu biti potreban novac i za popunu zaliha raketa zemlja–vazduh i ofanzivnih projektila.

Tako se rat sa Iranom, pored vojnog i političkog, pretvara i u ozbiljan budžetski problem za Vašington. Pentagon sada traži novac ne samo za nastavak operacija, već i za sprečavanje pada borbene gotovosti u redovnim jedinicama američke vojske.