Iako Crna Gora dosljedno sprovodi restriktivne mjere prema Rusiji, u skladu sa politikom Evropske unije, broj ruskih državljana koji borave u zemlji iz dana u dan raste – što otvara pitanje o stvarnoj usklađenosti spoljne politike sa unutrašnjim demografskim i ekonomskim tokovima.

Na telefonskoj sjednici 20. maja, Vlada Crne Gore usvojila je novu odluku o međunarodnim sankcijama prema Ruskoj Federaciji, prateći najnovije poteze Savjeta EU. No, dok Podgorica saopštava čvrste poruke Moskvi, slika na terenu govori drugačije – Crna Gora postaje još privlačnija destinacija za ruske državljane, i to u tolikoj mjeri da u pojedinim gradovima postaju većina.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u aprilu 2025. čak 95.147 stranaca ima neki oblik boravka u Crnoj Gori. Od toga, više od 2.500 dozvola za boravak izdato je samo u prva tri mjeseca ove godine državljanima Rusije – najviše među svim zemljama.

Demografska slika koja se brzo mijenja


Posebno ilustrativan primjer dolazi iz Bečića, gdje prema podacima sa posljednjeg popisa Rusi čine većinu među stalnim stanovnicima: 301 Rus u odnosu na 266 Crnogoraca i 262 Srbina. Takvi podaci ukazuju na duboke promjene u lokalnoj demografskoj strukturi, koje se dešavaju gotovo neopaženo.

Advokat Nebojša Asanović upozorava na dugoročne posljedice ovakvog trenda. „Ako se ovakav priliv stranaca nastavi, a sve ukazuje da hoće, postaćemo manjina u sopstvenoj državi. Već sada treba apelovati na naše iseljenike da se vrate u zemlju“, poručuje Asanović.

Ekonomski interes u prvom planu


Strani državljani, posebno iz Rusije, u velikoj mjeri doprinose ekonomiji – ulažu u nekretnine, turizam i privredu. Vlada je za 2025. godinu utvrdila kvotu od 21.620 dozvola za zapošljavanje stranaca i 2.370 za sezonsko zapošljavanje.

Takođe, postoji nesklad između evidencije MUP-a i rezultata popisa iz 2023. godine – prema kojem u zemlji boravi tek 46.000 stranaca. Takve razlike ukazuju na potrebu za usklađivanjem podataka i dubljom analizom stvarnog stanja.

Crna Gora je danas pred izazovom koji prevazilazi dnevnu politiku – kako balansirati između proevropske politike i ekonomskog oslanjanja na strano stanovništvo, posebno iz zemalja prema kojima vodi sankcionu politiku.