Iz trećeg pokušaja, u Crnoj Gori je konačno počeo dugo najavljivani popis stanovništva. Odlagan tokom novembra, zbog najave opozicije da će ga bojkotovati, ipak je postignut dogovor svih strana o kontroli procesa.
Od samog početka, polemiše se o pitanjima izjašnjavanja o naciji, vjeri i jeziku. Polemike prisutne u javnosti dodatno je začinio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, koji je najavio da će se izjasniti kao Crnogorac koji govori srpskim jezikom.
Druga ličnost popisne kampanje je Petar II Petrović Njegoš – i oni koji se izjašnjavaju kao etnički Srbi ali i oni koji će u kolonu nacija pisati Crnogorac – na Njegoševe riječi se pozivaju.
Iz Njegoša samog proishodi duh srpstva koji je neupitan, poručio je na emisiji „Oko magazin“ na RTS-u univerzitetski profesor i vanredni član CANU-a Siniša Jelušić.
Kako ističe, Njegoševo srpstvo niko ne može poreći, kao i značaj Crne Gore na njegovo stvaralaštvo.
– Ako se pročita Njegoš, u svakoj drugoj rečenici se spominju Srbin, srpstvo, kosovski zavjet koji je suština njegovog djela, kult Obilića i Lazara, posveta Karađorđu, Sima Milutinović… To ne može niko poreći. Pri čemu ja ne osporavam mogućnost da se drugačije misli. Međutim, smeta mi da se u ovom kontekstu dovodi u pitanje Njegoševo bilokakvo crnogorstvo. Crna Gora je veoma bitan momenat njegovog stvaralaštva, nedovodeći u pitanje kontekst srpstva, a potom južnoslovenstvo i slovenstvo uopšte – poručio je Jelušić.
On je ocijenio da je politika potpuno zavladala našim prostorom sa tabloidnim manipulacijama koje afirmišu zlo i mržnju, što dokazuje svođenje Njegoša isključivo na priču o nacionalnim obračunima.
-I tom smislu se Njegoš uklapa veoma dobro sa pričom da li je naš ili vaš, ko ga je ukrao, ko ga nije ukrao, a supstancijalna pitanja njegovog djela ostaju po strani – naglasio je profesor.
Tim povodom, Jelušić je izgradnju Meštrovićevog mauzoleja na Lovćenu okarakterisao kao najagresivinju političku destrukciju.
– Uz svo uvažavanje Meštrovića kojeg je dovodim uopšte u pitanje, igradnja Njegoševog mauzoleja je krajnje neprimjerena i to je najagresivnija politička destrukcija volje jednog mitropolita crnogorsko-primorskog da se njegova testamentarna volja poništi i da on bude u jednom areligioznom mauzoleju u kojem nema nikakve oznake bilo čega duhovnog, transcedentnog i hrišćanskog. To je jedno od neuporedivih nasilja u savremenoj istoriji koji ima taj ideološki i politički osnov. Jedna od važnih stvari koja se mora razriješiti je povratak u njegovo izvorno stanovište koje je sam odabrao. Poništiti testamantarnu volju i po svojoj volji napraviti neku konstrukciju gdje Njegoš treba da pripada je skandal najviše vrste – zaključio je akademik CANU-a.
