1362. u Onogoštu je, u vrijeme vladavine Vojislava Vojnovića, nakon rata koji je humski knez vodio protiv Dubrovnika, potpisana povelja o miru.Tim činom obnovljene su  Dubrovčanima stare trgovačke privilegije, oslobođeni sužnji i međusobno oproštena nedjela.

1669. Venecija predala Turcima grčko ostrvo Krit, ne uspjevši da odbrani grad Heraklion, koji je bio pod turskom opsadom od 1648.

1768. Rodjen francuski pisac i diplomata Fransoa Rene Satobrijan, prvi romantičar u francuskoj književnosti.

1781. Španski naseljenici osnovali "Grad naše gospe kraljice andjela", današnji Los Andjeles.

1823. Rodjen Mihailo Obrenović, knez Srbije od 1839. do 1842. i od 1860. do 1868, kada je ubijen u Košutnjaku. Tokom vladavine izvrsio značajne reforme u državnoj upravi i vojsci, osnovao Narodni muzej i Narodno pozoriste.

1824. Rodjen austrijski kompozitor i orguljas Anton Brukner, kasnoromantičar koji je stvarao pod uticajem Ludviga van Betovena i Riharda Vagnera.

1870. Francuska postala republika čime je okončano Drugo carstvo Sarla Luja Napoleona III. Car svrgnut sa vlasti nakon teskog poraza u bici kod Sedana 2. septembra u francusko-pruskom ratu.

1886. Poglavica Apača Džeronimo, vodja poslednje velike pobune Indijanaca protiv belih porobljivača, predao se u Skeleton kanjonu u Arizoni generalu Nelsonu Majlsu.

1907. Umro norveški kompozitor, pijanista i dirigent Edvard Hagerup Grig, koji je afirmisao norvesku muziku u svetu.

1929.  Njemački dirižabl "Grof Cepelin" okončao putovanje oko svijeta. Let trajao 9 dana, 20 sati i 23 minuta, a na vazdušnom brodu bilo 40 članova posade i 14 putnika.

1944. Britanske i kanadske trupe oslobodile u Drugom svetskom ratu belgijske gradove Brisel i Antverpen.

1963. Umro francuski drzavnik i finansijski strucnjak Rober Suman, tvorac "Sumanovog plana" 1950, na osnovu kog je 1952. osnovana Evropska zajednica za ugalj i celik, prethodnica Evropske unije.

1965. U Gabonu umro alzaski lekar, filozof, teolog, muzicar i humanista Albert Svajcer, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1952. za humanitaran rad.

1970. U Čileu Salvador Aljende Gosens kao prvi marksista u zapadnoj hemisferi izabran za predsednika drzave. Ubijen u septembru 1973. u pucu cileanske armije.

1972. Na Olimpijskim igrama u Minhenu americki plivac Mark Spic osvojio 7. medalju i time postavio rekord u osvojenim medaljama na jednim Olimpijskim igrama.

1974. SAD kao poslednja zapadna zemlja uspostavile diplomatske odnose s Nemackom Demokratskom Republikom.

1975. Izrael i Egipat  u Zenevi potpisali sporazum o povlacenju izraelskih trupa sa Sinaja i uspostavljanju tampon-zone UN na poluostrvu.

1989. Umro francuski pisac Zorz Simenon, autor kriminalistickih romana o inspektoru Megreu.

1992. Bivši predsjednik Bugarske Todor Živkov, koji je smijenjen 1989, osudjen na 7 godina zatvora pod optužbom za pronevjeru državnih fondova.

1995. Pod geslom "Ujedinjeni Jerusalim je nas", Izrael poceo 15-mjesečnu proslavu 3000-godisnjice proglasa kralja Davida o tom gradu kao prestonici jevrejskog naroda.

U eksploziji 3 bombe u Jerusalimu poginulo 7 i ranjeno oko 200 ljudi.

1998. Tribunal UN za ratne zločine u Ruandi osudio bivseg premijera Zana Kambanda na doživotan zatvor zbog njegove uloge u genocidu tokom rata 1994.

1999. Na referendumu o buducem statusu Istocnog Timora 78,5 odsto stanovnistva glasalo za nezavisnost od Dzakarte, dok je svega 21 odsto podrzalo autonomiju pod indonezanskom upravom. Proindonezanske snage su potom izazvale sukobe u kojima je stradalo nekoliko stotina ljudi, a desetine hiljada napustile glavni grad Dili.