Doznake upućene u zemlje nižeg i srednjeg nivoa dohotka u ovoj godini ostvarile su snažan rast od 7,3 odsto i dostigle vrijednost od 589 milijardi dolara, saopšteno je iz Svjetske banke.

U procjenama iz danas objavljenog izvještaja o migracijama i razvoju SB, taj povratak na trend rasta snažniji je od predviđenog i javlja se nakon što su doznake u prošloj godine zabilježile pad od samo 1,7 odsto, uprkos teškoj globalnoj recesiji izazvanoj koronavirusom.

- Očekuje se da će tokovi doznaka ka zemljama nižeg i srednjeg nivoa dohotka (osim Kine) drugu godinu za redom premašiti iznos priliva direktnih stranih investicija i međunarodne razvojne pomoći- kaže se u saopštenju.

To, kako su kazali iz SB, ukazuje na značaj doznaka kao ključnog mehanizma podrške potrošnji domaćinstava na neophodne potrebe kao što su hrana, zdravstvena zaštita i obrazovanje u periodima ekonomskih teškoća u državama iz kojih dolaze migranti.

Globalni direktor SB za socijalnu zaštitu i radna mjesta, Mihal Rutkovski, kazao je da tokovi doznaka koje šalju migranti predstavljaju značajnu dopunu državnim programima gotovinskih transfera u cilju pomoći porodicama suočenim sa ekonomskim teškoćama tokom krize izazvane koronavirusom.

- Olakšavanje tokova doznaka kao vida podrške ugroženim budzetima domaćinstava trebalo bi da bude ključna komponenta državnih politika radi podsticanja globalnog oporavka od pandemije- rekao je Rutkovski.

Navodi se da je snažnom rastu doznaka doprinjela odlučnost migranata da pomognu svojim porodicama kada im je to bilo najpotrebnije, potpomognuto ekonomskim oporavkom Evrope i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) koji je podržan fiskalnim podsticajima i programima podrške zapošljavanju.


- Oporavak izlaznih doznaka u zemljama članicama Vijeća za saradnju u Zaljevu (Gulf Cooperation Council – GCC) i Rusiji potpomognut je i rastom cijena nafte i posljedičnim ubrzanjem ekonomske aktivnosti- navodi se u saopštenju.

Iz SB su istakli da su doznake ostvarile snažan rast u većini regiona.

Kako su kazali, njihovi tokovi su se povećali za 21,6 odsto u Latinskoj Americi i na Karibima, 9,7 odsto na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi, osam odsto u južnoj Aziji, 6,2 u subsaharskoj Africi i 5,3 odsto u Evropi i centralnoj Aziji.

U istočnoj Aziji i regionu Pacifika doznake su smanjene za četiri odsto – iako su zabilježile povećanje od 1,4 posto širom ovog regiona ako se isključi Kina.


- Rast se pokazao naročito značajnim u Latinskoj Americi i na Karibima, i to usljed ekonomskog oporavka u SAD i dodatnih faktora, kao što su odgovor migranata na elementarne nepogode u zemljama porijekla i slanje doznaka iz zemalja porijekla migrantima u tranzitu- navodi se u saopštenju.

Iz SB su dodali da je trošak slanja iznosa od 200 dolara u inostranstvo i dalje bio previsok i u prvom tromjesečju ove godine iznosio je u prosjeku 6,4 odsto iznosa koji se šalje, prema podacima iz Globalne baze podataka Svjetske banke o cijenama doznaka.

- Ta cijena je više nego dvostruko veća od ciljne vrijednosti od 3 posto koju treba ostvariti do 2030. u skladu sa Ciljevima održivog razvoja. Najskuplje je slati novac u subsaharsku Afriku (osam odsto) a najjeftinije u južnu Aziju (4,6 odsto)- kaže se u saopštenju.

U saopštenju se navodi da podaci pokazuju da su troškovi najčešće viši kada se doznake šalju putem banaka nego kada se to čini digitalnim kanalima ili preko posrednika u prenosu novca koji nude usluge gotovinske uplate i isplate.

Glavni autor Izvještaja i rukovodilac organizacije KNOMAD, Dilip Ratha, rekao je da je neposredan uticaj krize na tokove doznaka bio veoma značajan i da je iznenađujuća brzina oporavka dobra vijest.

- Ključni preduslov da doznake nastave da teku, i to naročito digitalnim kanalima, jeste omogućavanje migrantima i pružaocima usluga prenosa doznaka da pristupe bankovnim računima. Odgovori javnih politika treba da nastave da uključuju migrante, naročito kada je riječ o pristupu vakcinama i zaštiti od nedovoljnog plaćanja- rekao je Ratha.

Iz SB su istakli da se očekuje da će doznake nastaviti da rastu po stopi od 2,6 odsto u sljedećoj godini, u skladu sa globalnim makroekonomskim projekcijama.

Kako su kazali, nastavak rasta broja slučajeva KOVID-19 i ponovno uvođenje ograničenja kretanja predstavlja najveći negativni rizik po izglede za globalni rast, zaposlenost i doznake upućene zemljama u razvoju.