Na londonskom tržištu cijena barela je bila gotovo nepromijenjena u odnosu na prethodno zatvaranje i iznosila je 84,3 dolara. U Njujorku se barelom trgovalo po 43 centa nižoj cijeni, od 82,38 dolara, prenosi SEEbiz, javlja Mina biznis.
Trgovci su se fokusirali na rast zaliha u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u prošloj sedmici, za 4,3 miliona barela, i na objavu Irana da bi razgovori o njegovom nuklearnom programu mogli biti nastavljeni do kraja novembra.
Dogovor bi omogućio povratak iranske nafte na tržišta.
– Nagli rast američkih zaliha sirove nafte i očekivanja nastavka nuklearnih pregovora s Iranom privremeno su, bar donekle, stišali zabrinutost u vezi sa snabdijevanjem –kazao je Carsten Fritsch iz Commerzbanka.
Naftna tržišta "ohladio" je i pad cijena gasa i uglja, budući da je stišao potražnju proizvođača struje za dizelom i mazutom, koji služe kao jeftinija alternativa.
Cijene gasa ponovo su pale u petak nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin saopštio da Rusija može početi da upumpava gas u evropska skladišta.
Snabdijevanje i dalje muči tržišta, posebno s obzirom na nagovještaje Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njenih saveznika da na sastanku naredne sedmice vjerovatno neće povećati snabdijevanje više od planiranih 400 hiljada barela dnevno.
Alžir je u četvrtak izjavio da OPEC+ ne bi trebalo značajnije da poveća proizvodnju u decembru s obzirom na neizvjesnost i rizike na tržištu.
– Ponuda će zato i u bliskoj budućnosti hvatati korak s potražnjom – zaključio je Stephen Brennock iz brokerske kuće PVM.
OPEC je odvojeno objavio da je barel referentne korpe nafte njegovih članica u četvrtak iznosio 82,41 dolara, što znači da je pojeftinio 1,31 dolara u odnosu na prethodni dan trgovanja.
