Uprkos snažnom rastu potražnje, početkom prošle sedmice Organizacija zemalja-izvoznica naftei njeni saveznici predvođeni Rusijom odlučili su da će u novembru povećati proizvodnju samo 400 hiljada barela dnevno, kao što su i dogovorili ljetos.
Cijene su ove godine već porasle više od 50 odsto, pojačavajući inflatorne pritiske, pa veliki potrošači, poput Sjedinjenih Američkih Država i Indije, strahuju da bi poskupljenje moglo zakočiti oporavak ekonomije od koronakrize. Stoga su pozvali OPEC da proizvodnju poveća značajnije.
Međutim, zajednički tehnički odbor grupe OPEC+ procijenio je u septembru da će tržištu ove godine manjkati 1,1 milion barela nafte dnevno, a u narednoj godini manjak bi se mogao popeti i na 1,4 miliona barela dnevno.
Grupa je pod pritiskom da značajnije poveća snabdjevanje, ali strahuje da bi oporavak potražnje mogao omesti četvrti talas pandemije, poručeno je iz OPEC-a. Cijene nafte porasle su i zbog manjka ponude drugih energenata širom svijeta, zbog čega su cijene gasa dostigle rekordne nivoe. Takve cijene gasa podstakle su neke proizvođače struje u Evropi da ga zamijene mazutom.
Referentne cijene gasa u holandskom TTF-u, preračunate u ekvivalent sirove nafte, iznosile su u petak oko 200 dolara za barel, ako se kao osnova za izračun uzme ista količina energije, pokazuju Reutersove procjene. U takvoj je situaciji Kina, na primjer, rudarskim kompanijama u unutrašnjoj Mongoliji u petak naložila da povećaju proizvodnju ugljenika kako bi ublažile probleme u proizvodnji toplinske i električne energije.
Američka vlada saopštila je da su svi 'alati uvijek na stolu' kako bi se riješio problem nedovoljnog snabdjevanja energijom, što bi moglo uključivati i prodaju nafte iz strateških rezervi, dodaje Reuters. Cijena barela na londonskom tržištu porasla je od početka godine više od 50 odsto, zahvaljujući oporavku potražnje za naftom uslijed oporavka ekonomije, ali i OPEC-ovom održavanju proizvodnje ispod pretpandemijskih nivoa.
