Cilj je promocija novih tehnologija
”Cilj CBCG je da, kroz različite aktivnosti, zajedno sa ostalim subjektima fintech ekosistema u Crnoj Gori, doprinese kreiranju i okupljanju zajednice koja će u narednom periodu biti nosilac razvoja i promocije novih tehnologija u oblasti bankarstva i digitalnog plaćanja. Imajući u vidu da se radi o prvom fintech hakatonu u Crnoj Gori, odlučili smo da fokus bude na idejama, odnosno, fintech hackathon ne mora da podrazumijeva i izradu koda, odnosno pototipa proizvoda/usluge. Suština je da se na takmičenje mogu prijaviti svi oni koji imaju ideju kako se upotrebom savremenih tehnologija i inovacija mogu unaprijediti bankarske usluge i/ili digitalno plaćanja. Posebno će se vrednovati kreativnost i inovativnost, i shodno tome, ohrabrujemo sve one koji razmišljaju u ovom smjeru, da podijele svoje ideje sa nama”.”Iako je IT obrazovanje i iskustvo u ovoj oblasti poželjno, ono svakako nije presudno, niti predstavlja obavezan uslov za prijavu na hakaton”, poručili su iz CBCG.
Potencijal za veći broj servisa
Kada je u pitanju primjena digitalnih tehnologija, odnosno preference korisnika i njihove navike, dodaju, svega 10 do 20 odsto baze aktivnih klijenata banaka koristi makar jedan digitalni servis.
”Ovaj podatak ukazuje na značajan prostor za dalji rast ovog segmenta, što podrazumijeva, ne samo povećanje broja korisnika koji će osjetiti benefite novih tehnologija, već i broja servisa koji su u ponudi”, rekli su iz CB.
I banke će morati da se “otvore”
Kada bude usvojen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu, to će, kažu iz CBCG, značiti i razvoj novih platnih usluga, a time i otvaranje tržišta platnih usluga za nove potencijalne pružaoce platnih usluga.
”A prvenstveno za pružaoce usluge iniciranja plaćanja (Payment Initiation Service Providers – PISP) i pružaoce usluge informacija o računu za plaćanje (Account Information Service Providers – AISP)”, rekli su iz CBCG.
Zakonom će se, kako su kazali, uvesti i obaveza banaka da licenciranim pružaocima tih usluga omoguće pristup računima klijenata kroz aplikacione programske interfejse (Application program interfaces – API), kako bi mogli da pružaju platne usluge zasnovane na podacima kojima raspolažu te banke.
”Dakle, banke će morati da se prilagode i ‘otvore’. Do sada je pristup podacima o korisnicima i njihovim nalozima bio u isključivom vlasništvu banaka, ali će se banke ovim zakonom obavezati da svoje aplikacione programske interfejse ‘otvore’ ka novim pružaocima platnih usluga, koji će isključivo putem tog kanala moći da pribavljaju informacije o korisnikovom računu, iniciraju plaćanja i izdaju potvrde o sredstvima. Pritom, bezbjednost pružanja ovih usluga biće strogo regulisana, tako da podaci ili sredstva korisnika platnih usluga ne budu ugroženi”, rekli su u CBCG
