Briselu je važno da dodatnim oporezivanjem vazduhoplovnog goriva utiče da se u vazdušnom saobraćaju u EU drastično smanji emisija CO2. Čak je u dokumentu koji je Evropska komisija, nakon najavljenog programa „Fit for 55“ objelodanila jasno stoji: „Očekuje se da će avio kompanije prenijeti trošak dodatnog oporezivanja na potrošače, povećanjem cijene karata, što će smanjiti potražnju putnika, a time i potrošnju goriva“, prenose evropski mediji.







Evropska komisija ističe i da „trenutne odredbe Evropske poreske direktive (ETD) ne prave razliku između fosilnih goriva i obnovljivih izvora. U tom smislu, prepuštanjem odluka o izuzećima i koncesijama koje su posledica diskrecionih odluka država članica, ona de facto favorizuje upotrebu fosilnih goriva“.


„Zbog toga treba uvesti minimalnu poresku stopu na tradicionalo vazduhoplovno gorivo u visini od 10,75 evra po gigadžulu, a koja će se povećati u periodu od 2023. do 2033. godine. Oporezivanje će zavisiti od energetskog sadržaja goriva. Istovremeno će biti na snazi nulta minimalna poreska stopa na održivo vazduhoplovno gorivo / Sustainable Aviation Fuel – SAF“, kaže se u dokumentu Evropske komisije.

[caption id="" align="alignnone" width="640"]Zbogom jeftinim avio kartama Rawpixel[/caption]

Održiva vazduhoplovna goriva mogu se proizvoditi od biomase (na primjer kukuruza), korišćenog ulja za jelo, ostataka hrane ili komunalnog otpada.

„Nova naknada za mlazno gorivo bi, na primjeru avio leta između Rima i Pariza, od 1113 kilometara iznosila 17,47 evra u jednom pravcu, odnosno 34,94 evra za povratni let. To bi, zapravo, u nekim slučajevima udvostručilo cijenu jeftine karte na ovoj relaciji. Recimo, sada se prodaju povratne karte za letove u septembru po cijeni od 22,16 evra“, napisali su u izvještaju analitičari S&P Global Plattsa.


U posebnom problemu naći će se niskotarifne avio kompanije. One su i ranije od strane brojnih avio kompanija bile optuživane da imaju veliki doprinos za povećanu emisiju CO2 u atmosferu.

„Karte jeftinije od deset evra doprinose zagušenju vazdušnog saobraćaja. To je ekonomski i ekološki neodgovorno“, izjavljivao je prošle godine šef Grupe Lufthansa, Carsten Spohr, dodajući da tako jeftinije karte stvaraju vještačku potražnju za letenjem.

I zvanični Brisel, ali i brojni stručnjaci godinama unazad pozivaju da se građani okrenu alternativnom putovanju vozom, na kraćim relacijama. Na zakonodavnom nivou, takva pravila već uvodi Francuska, dok holandska avio kompanija KLM već duže promoviše svoj projekat „pilotiranja“ na liniji Brisel – Amsterdam (200 kilometara), gde će avion zamijeniti vozom.