Ministar pravde Crne Gore Bojan Božović neće se uplitati u rad Specijalnog državnog tužilaštva i ne namjerava da, po zahtjevu predsjednika države Jakova Milatovića, priprema predlog za pomilovanje, odnosno oslobađanje od krivičnog gonjenja Vesne Bratić, javljaju crnogorski mediji.

Prema navodima iz Ministarstva pravde, ministru „ne pada na pamet” da preporuči oslobađanje lica protiv kojeg je postupak tek u početnoj fazi i protiv kojeg još nije ni podignuta optužnica. Takav potez bi, kako se ocjenjuje, predstavljao presedan i značio neprimjereno miješanje izvršne vlasti u rad tužilaštva, u slučaju koji ne odražava duh Zakona o pomilovanju.

Kabinet predsjednika države juče je od Ministarstva pravde zatražio da „hitno postupi u skladu sa zakonom”, pokrene postupak po službenoj dužnosti, prikupi informacije od nadležnih organa i dostavi obrazloženi predlog za pomilovanje, kako bi predsjednik mogao da izvrši svoju ustavnu i zakonsku funkciju odlučivanja.

Apel predsjedniku da iskoristi svoja ovlašćenja uputila je i Slavica Bratić, sestra uhapšene bivše ministarke, tražeći da je oslobodi od krivičnog gonjenja, navodeći da je „nepravedno i siledžijski privedena i zatvorena”.

Vesni Bratić je određen pritvor do 30 dana u postupku pred Specijalnim državnim tužilaštvom, koje je tereti da je 2021. godine, dok je bila ministar prosvjete, kulture, nauke i sporta, zloupotrijebila službeni položaj prilikom smjene direktora vrtića, osnovnih i srednjih škola.

Portparol Specijalnog državnog tužilaštva Vukas Radonjić izjavio je da je pritvor određen zbog opasnosti od bjekstva u Bosnu i Hercegovinu, čije državljanstvo, pored crnogorskog, Bratićeva posjeduje, kao i zbog sumnje da bi mogla da utiče na svjedoke.

Prema Zakonu o pomilovanju, predsjednik države može pomilovati lice osuđeno za krivično djelo, djelimično ili u potpunosti ga osloboditi izvršenja kazne zatvora i ublažiti druge posljedice osude. Međutim, zakon predviđa i mogućnost oslobađanja od krivičnog gonjenja u bilo kojoj fazi postupka, pa i prije donošenja presude.

U slučaju Vesne Bratić, takva odluka značila bi ne samo njeno momentalno puštanje iz pritvora, već i obustavu svake dalje istrage, kao da je pravosnažno oslobođena pred crnogorskim sudovima.

Prema navodima iz advokatskih krugova i Ministarstva pravde, posljednji slučaj pomilovanja lica koje još nije bilo osuđeno zabilježen je 1997. godine, kada je tadašnji predsjednik Momir Bulatović pomilovao Miodraga Daku Davidovića.

Iz Ministarstva pravde ukazuju da je institut oslobađanja od krivičnog gonjenja zakonom predviđen za izuzetne situacije. Kao primjer navodi se slučaj majke žrtve porodičnog nasilja koja u samoodbrani usmrti nasilnog supruga, pa bude pomilovana zbog dobrobiti djece, što, kako se ističe, nije uporedivo sa aktuelnim predmetom.

U resoru pravde razmatraju dvije mogućnosti negativnog odgovora predsjedniku, budući da je zakon, kako se navodi, nedorečen. Jedna opcija je da ministar uopšte ne pokrene postupak, uz tumačenje da na to nije obavezan. U suprotnom, kako se ocjenjuje, ministarstvo bi se suočilo sa brojnim zahtjevima za pomilovanje „kad god nekoga uhapse”. Druga mogućnost je da Božović pokrene postupak, ali predsjedniku dostavi negativno mišljenje, koje ga formalno ne obavezuje.

Vanraspravno vijeće Višeg suda trebalo bi danas da odluči po žalbi branilaca Vesne Bratić na određivanje pritvora.

Hapšenje i privođenje bivše ministarke, uz negodovanja zbog načina na koji je sprovedeno, izazvali su talas protesta i optužbi za selektivnost od strane pojedinih političkih stranaka i državnih funkcionera. U polemiku se uključio i predsjednik Milatović.

On je naveo da, uz poštovanje nadležnosti pravosudnih organa, način privođenja i određivanje zadržavanja univerzitetskoj profesorki ostavljaju utisak tretmana rezervisanog za najteže oblike kriminala. Takva percepcija, prema njegovim riječima, otvara pitanje standarda i proporcionalnosti, imajući u vidu da su u drugim slučajevima lica optužena za znatno teža krivična djela puštana da se brane sa slobode.

„Vladavina prava podrazumijeva jednake aršine – odlučnost i snagu države prema organizovanom kriminalu, korupciji i bjeguncima, ali i odmjeren, profesionalan i dostojanstven pristup prema onima koji su dostupni institucijama. Samo dosljednost, bez selektivnosti, može vratiti povjerenje građana u sistem”, poručio je predsjednik države.