PODGORICA – Sveštenik Srpske pravoslavne crkve Gojko Perović upravlja dobro organizovanom mrežom anonimnih naloga i bot-profila, dok Jasna Ivanović i Bojan Bulatović sprovode operacije na društvenim mrežama, tvrdi nalog „CRNI BOX” u sedmom nastavku istraživanja o političko-medijskim strukturama u Crnoj Gori.

Prema objavljenoj šemi, Ivanovićeva i Bulatović su ljudi koji „veslaju”, dok Perović sjedi za kormilom, obezbjeđuje informacije i novac i usmjerava rad mreže nastale korišćenjem digitalne infrastrukture građene tokom litija 2019. i 2020. godine.

Početno sjedište te operacije, kako se navodi, bilo je u Beranama. Odatle je sistem proširen na više gradova, crkvene i medijske krugove i profile čiji formalni vlasnici nijesu istovremeno i ljudi koji određuju šta će na njima biti objavljeno.

Autori istraživanja iznose i najteže optužbe – da dio novca stiže preko crkvenih kanala, donacija iz inostranstva i ljudi povezanih sa manastirom Ostrog, da je Perović sarađivao sa njemačkom obavještajnom službom BND i da cijela mreža uživa podršku crnogorskog podzemlja.

Za te navode u objavljenom materijalu još nijesu prikazani bankovni izvodi, ugovori, prepiske sa originalnim metapodacima niti tehnički podaci o upravljanju spornim nalozima. Ali su objavljena konkretna imena, opisana unutrašnja hijerarhija i najavljeni dokumenti koji bi, ako budu autentični, ovu priču mogli da pretvore iz političke afere u predmet za tužilaštvo.

Crni boks

Od litija do digitalnog političkog pogona

„CRNI BOX” tvrdi da su Jasna Ivanović i Bojan Bulatović iskoristili informatičku infrastrukturu nastalu tokom masovnih litija protiv tzv. Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Telefonske grupe, baze kontakata, stranice i profili koji su služili za mobilizaciju vjernika i obavještavanje građana, prema istraživanju, kasnije su pretvoreni u organizovanu mrežu za političko djelovanje.

Ta tvrdnja pogađa samu suštinu operacije. Infrastruktura koju su građani prihvatili kao sredstvo odbrane svetinja mogla je, poslije promjene vlasti, da bude zadržana u rukama uskog kruga ljudi i upotrijebljena za usmjeravanje javnog mnjenja, promociju odabranih političara i napade na svakoga ko se suprotstavi interesima mreže.

Tako bi masovni građanski pokret bio pretvoren u privatni digitalni kapital. Brojevi telefona, stranice sa velikim brojem pratilaca, kontakti administratora i povjerenje koje je stečeno tokom litija mogli su da nastave da rade i kada su litije završene, samo sa novim ciljevima i nalogodavcima.

Perović je u vrijeme litija bio jedno od najprepoznatljivijih lica Mitropolije crnogorsko-primorske. Nekadašnji je rektor Cetinjske bogoslovije, a od oktobra 2021. nalazi se na mjestu arhijerejskog protoprezvitera podgoričko-kolašinskog, jednoj od najznačajnijih dužnosti u organizaciji Mitropolije. Na tu funkciju postavljen je odlukom mitropolita Joanikija, nakon odlaska sa čela Bogoslovije, o čemu su izvijestili mnogi crnogorski i regionalni mediji.

Upravo taj autoritet i pristup širokom krugu ljudi čine tvrdnju o njegovoj ulozi posebno ozbiljnom. Ako je infrastruktura litija zaista pretvorena u političku bot-mrežu, mora se utvrditi ko je odobrio njeno korišćenje, ko je zadržao pristup stranicama i bazama podataka i da li su vjernici znali da će kontakti prikupljeni tokom crkvene mobilizacije kasnije biti upotrebljavani u političkim kampanjama.

Ivanovićeva i Bulatović kao prva linija operacije

Jasna Ivanović i Bojan Bulatović označeni su kao glavni operativci mreže. Prema „CRNI BOX-u”, oni održavaju profile, šire pripremljene poruke, učestvuju u napadima na političke i medijske mete i obezbjeđuju da se isti narativ istovremeno pojavi na većem broju stranica.

Bulatović je u objavi predstavljen i pod nadimcima „Keramičar” i „Kirbi momak”. Autori objave mu pripisuju neregistrovanu trgovinu.

Još teža optužba iznijeta je na račun Jasne Ivanović. „CRNI BOX” tvrdi da je povezana sa upotrebom i distribucijom narkotika i kao dokaz najavljuje komunikaciju u kojoj se navodno upotrebljavaju izrazi „žuto” i „bijelo”, koje autori tumače kao žargonske nazive za heroin i kokain.

Bez objavljivanja originalne komunikacije, telefona sa kojih je vođena, metapodataka i nezavisne potvrde, upotreba takvih riječi nije dokaz trgovine drogom. Ako materijal postoji, on mora biti predat policiji i tužilaštvu, a ne zadržan isključivo za potrebe objava na društvenim mrežama.

Za bot-mrežu su podjednako važni tehnički dokazi. Podaci iz sistema za upravljanje stranicama, mejl-adrese i brojevi telefona administratora, istorija prijavljivanja, adrese uređaja, uplate za sponzorisane objave i pristup serverima mogli bi precizno da pokažu ko upravlja nalozima.

Perović obezbjeđuje informacije i novac

U unutrašnjoj hijerarhiji koju opisuje „CRNI BOX”, Gojko Perović nije predstavljen kao čovjek koji lično piše objave. Njegova uloga je važnija – on navodno obezbjeđuje informacije, određuje pravac djelovanja i otvara izvore finansiranja.

Autori tvrde da novac stiže iz inostranstva, kroz crkvene donacije i posredstvom ljudi povezanih sa manastirom Ostrog. Pominju i Perovićevu navodnu saradnju sa BND-om, njemačkom Saveznom obavještajnom službom.

Mitropolija crnogorsko-primorska i uprava manastira Ostrog morale bi da saopšte da li je novac prikupljen od vjernika i donatora ikada korišćen za finansiranje internet-stranica, političkih kampanja, medijskih projekata ili ljudi koji upravljaju anonimnim profilima.

Ako nije, to se može pokazati uvidom u račune. Ako jeste, javnost mora da zna ko je donio odluku, koliko je novca izdvojeno i kome je isplaćeno.

Berane, Plamenac i nova imena u mreži

Kao prvobitni centar mreže označene su Berane, grad u kojem su tokom litija postojali snažni organizacioni i medijski kanali. „CRNI BOX” navodi da su Ivanovićeva i Bulatović izgradili poseban odnos sa protojerejem Jovanom Plamencem, ali u ovom nastavku ne objašnjava kakva je bila njegova konkretna uloga.

U istom krugu pominju se Ivan Bulatović, Luka Tapušković i Boško Vukićević. Tapuškovića autori predstavljaju kao doskorašnjeg urednika portala „Borba” i sina sveštenika Branka Tapuškovića.

„CRNI BOX” tvrdi i da cijela mreža ima podršku dijela crnogorskog podzemlja, najavljujući da će imena ljudi iz tog kruga naknadno biti objavljena.

Najavljeni dokumenti o Dejanu Peroviću

Poseban dio sedmog nastavka odnosi se na Dejana Perovića, rođenog brata Gojka Perovića. „CRNI BOX” tvrdi da je došao do sadržaja dokumenata koji se odnose na slučaj silovanja djevojke i najavljuje njihovo objavljivanje.

Portal „Analitika” je 2022. godine, pozivajući se na ranije medijske izvještaje, objavio da je Perović osuđivan za nanošenje teške tjelesne povrede i u dva navrata za iznudu, od kojih je jedna ostala u pokušaju, dok je za silovanje bio osumnjičen. Isti portal objavio je da je 2022. dobio ugovor Opštine Herceg Novi za praćenje radova na zaštiti kulturne baštine i sakralnih objekata, uz mjesečnu naknadu od 450 evra. Perović je ranije javno negirao da je ikada osuđen za silovanje.

Sedmi nastavak „CRNI BOX-a” otvorio je važna pitanja, ali je za sada objavio mapu ljudi i optužbi, a ne kompletan dokazni dosije.

Istovremeno, policija i tužilaštvo ne smiju da čekaju da administratori obrišu naloge, komunikaciju i istoriju pristupa. Digitalni tragovi moraju biti obezbijeđeni dok još postoje, a finansijski tokovi otvoreni prije nego što novac bude prebačen ili prikriven.

Gojko Perović mora da odgovori da li poznaje Ivanovićevu i Bulatovića, da li im je dostavljao informacije, da li je učestvovao u finansiranju stranica i da li je novac crkvenih donatora korišćen za političko djelovanje. Mitropolija mora da saopšti da li je znala za takve aktivnosti. Ostali prozvani moraju da objasne da li su bili administratori, autori ili finansijeri spornih naloga.

Organizovano političko djelovanje na internetu samo po sebi nije krivično djelo. Ali tajno finansirana mreža koja koristi podatke vjernika, novac crkvenih donacija, podršku podzemlja ili veze sa stranom službom bila bi nešto sasvim drugo.

Zato poslije sedmog nastavka više nije dovoljno znati ko „vesla”. Mora se utvrditi ko je držao kormilo, ko je određivao mete i ko je plaćao račun.