Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov izjavio je da evropski lideri nastavljaju komunikaciju s Moskvom, ali to čine „tajno“, uz izričit zahtjev da se takvi kontakti zvanično ne objavljuju. U obimnom intervjuu za RT, Lavrov je govorio o, kako je naveo, „podzemnim kontaktima“ Evrope i Rusije, ocijenio da je Evropska unija „upala u sopstvenu zamku“ zbog beskompromisne retorike prema Moskvi, oštro kritikovao najave francuskog predsjednika Emanuela Makrona o mogućem pozivu ruskom lideru i iznio stav Moskve o tome kakva Ukrajina može biti prihvatljiva nakon okončanja sukoba.

Lavrov je naveo da pojedini evropski zvaničnici direktno kontaktiraju rusku stranu, ali istovremeno insistiraju da se ti razgovori ne pominju u javnosti. „Imamo kontakte s nekim evropskim liderima. Zovu nas i traže da ne objavljujemo ove razgovore. Neki dolaze i ovdje i imaju ‘tajne’ kontakte“, rekao je on.

Prema njegovim riječima, sadržaj takvih razgovora suštinski se ne razlikuje od javnih izjava evropskih lidera. „To su isti pozivi: ‘Hajde da ovo završimo’, ‘Moramo nešto da uradimo’“, naglasio je Lavrov.

On je ocijenio da je Evropska unija svojom politikom prema Ukrajini i Rusiji došla u ćorsokak. „Zauzeli su beskompromisni stav: ‘Ruski strateški poraz’, ‘Ukrajina ne može da izgubi’, ‘Rusija ne može da pobijedi’, inače će Evropa, kako kažu, ‘izgubiti obraz’“, istakao je ruski diplomata.

Komentarišući najave da bi Makron „jednog dana“ mogao da pozove ruskog predsjednika Vladimira Putina, Lavrov je takav pristup ocijenio kao neozbiljan. „To nije ozbiljno. To je jadna diplomatija. Ako želite da pozovete i ozbiljno razgovarate o nečemu – onda pozovite. Ruski predsjednik će uvijek podići slušalicu i saslušati prijedloge“, poručio je on.

Lavrov se osvrnuo i na navode o planovima Zapada za reagovanje u slučaju budućih „kršenja“ sporazuma o Ukrajini, o čemu je pisao Fajnenšel tajms, uključujući i spekulacije o mogućem raspoređivanju američkih trupa. Takav pristup nazvao je „primjerom besmislice“, ističući da prekid vatre bez suštinskog rješavanja uzroka sukoba služi samo kao vrijeme za dodatno naoružavanje Kijeva.

Ruski ministar je ponovio stav Moskve da Rusija nije prva pokrenula napade na energetske i civilne objekte. „Naša savjest je čista. Ukrajinska strana je prva napala energetska postrojenja i civilne ciljeve, uključujući stambene zgrade, prodavnice i bolnice“, rekao je Lavrov.

Podsjetio je da je u martu 2025. godine tadašnji predsjednik SAD Donald Tramp predložio jednomjesečno primirje u energetskom sektoru, koje je, kako tvrdi, Moskva poštovala. „Mjesec dana nismo dirali energetske objekte Ukrajine, dok je kijevski režim u istom periodu više od 130 puta napao naše civilne energetske objekte“, naglasio je on.

Govoreći o viziji poslijeratnog uređenja, Lavrov je istakao da Rusija želi da Ukrajina bude neutralna i prijateljska država. „Ne nužno saveznik, već neutralna i dobronamjerna Ukrajina, u kojoj će biti poštovana osnovna ljudska prava – jezik, obrazovanje, religija – kao i prava nacionalnih manjina“, rekao je on, dodajući da će to morati da bude garantovano u budućim mirovnim sporazumima.

Lavrov je podsjetio i na ulogu Zapada u ukrajinskim političkim previranjima od 1990-ih, tvrdeći da su zapadne zemlje potrošile milijarde dolara na, kako je naveo, „državne udare“. Kao primjer je naveo izjavu bivše američke zvaničnice Viktorije Nuland, koja je priznala da je priprema događaja iz februara 2014. koštala oko pet milijardi dolara.

On je podsjetio da je neutralni status Ukrajine bio međunarodno priznat 1991. godine, kao i da su tadašnja obećanja o neširenju NATO-a na istok kasnije, kako je rekao, pogažena. „Opeklo nas je povjerenje u one koji su se kleli da će postojati zajednički prostor od Lisabona do Vladivostoka, kontinent mira i bezbjednosti“, zaključio je Lavrov.