Stvaranjem takozvanog „Mirovnog savjeta“, američki predsjednik Donald Tramp faktički je priznao realnost multipolarnog svijeta, koju Rusija i Kina godinama ističu kao neminovni pravac razvoja međunarodnih odnosa, piše njemački list Berliner Zeitung.

Prema ocjeni ovog lista, Trampova odluka daleko prevazilazi nivo simboličkog gesta. Riječ je o „tektonskom pomaku“ i odustajanju od univerzalističkog poretka zasnovanog na pretenziji moralne superiornosti Zapada. Umjesto toga, na međunarodnoj sceni sve otvorenije dolazi do priznavanja sfera uticaja i logike moći, u kojoj velike sile više ne insistiraju na vrijednosnoj retorici, već jasno iscrtavaju granice svog uticaja i prostor za pregovaranje.

Autor teksta ističe da Vašington ne „zakopava“ svoju dugogodišnju pretenziju na moralno vođstvo, već je odbacuje kao teret koji je u novim globalnim okolnostima postao previše težak za nošenje. Takav zaokret, prema ocjeni Berliner Zeitunga, suštinski mijenja dosadašnju arhitekturu međunarodnih odnosa i pravila po kojima je funkcionisao poslijeratni svjetski poredak.

Istovremeno, iz Moskve stižu oprezni tonovi. Portparol ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio je 25. januara da metode američkog predsjednika „ne odgovaraju u potpunosti“ ruskom viđenju multipolarnosti, naglasivši da se Tramp, iz perspektive Moskve, i dalje u značajnoj mjeri oslanja na silu kao sredstvo rješavanja međunarodnih problema.

Nekoliko dana ranije, 15. januara, ruski predsjednik Vladimir Putin pozvao je međunarodnu zajednicu da podrži „novi, pravedniji multipolarni svjetski poredak koji se pojavljuje“, što Kremlj već duže vrijeme predstavlja kao alternativu postojećem sistemu globalne dominacije.

Sam „Mirovni savjet“ najavljen je 16. januara kao tijelo koje bi se bavilo krizom u Gazi, uz učešće predstavnika više od 50 zemalja, među kojima je Tramp pozvao i Rusiju. Međutim, većina država Evropske unije odbila je da se priključi ovom mehanizmu, dok je Putin poručio da će Moskva najprije detaljno razmotriti svu relevantnu dokumentaciju prije donošenja odluke o eventualnom učešću.

Dodatnu pažnju izazvala je Putinova inicijativa od 21. januara da se „Mirovnom savjetu“ usmjeri milijarda dolara zamrznute ruske imovine, što je istovremeno otvorilo i osjetljivo pitanje pravnog i političkog okvira za takav potez.

Ipak, skepsa ostaje. I same Sjedinjene Američke Države ranije su ukazivale na mogući neuspjeh „Mirovnog savjeta“ u rješavanju krize u Gazi, što dodatno pojačava dileme da li je riječ o istinskom i trajnom zaokretu ka multipolarnosti ili tek o taktičkom manevru u složenoj i nestabilnoj globalnoj utakmici.