Vanredni samit Evropske unije, sazvan poslije višenedjeljne eskalacije prijetnji američkog predsjednika u vezi sa Grenlandom i naglog zaokreta ka nejasnom sporazumu o bezbjednosti Arktika, ogolio je dubinu krize u transatlantskim odnosima. Najviši zvaničnici EU javno su priznali da je povjerenje sa druge strane Atlantika uzdrmano, ali su istovremeno naglasili da Unija ne želi da odustane od osam decenija partnerstva sa Sjedinjenim Državama.

Sumirajući raspoloženje nakon sastanka, šefica spoljne politike EU Kaja Kalas ocijenila je da su transatlantski odnosi „pretrpjeli ozbiljan udarac u posljednjoj nedjelji“, ukazujući na period izrazite nepredvidivosti. „Jednog dana sve može da se promijeni u jednom pravcu, a već sljedećeg dana ponovo drugačije“, rekla je Kalas, dodajući da Evropljani, uprkos teškim trenucima, ne žele da se odreknu dugo građenih odnosa sa Vašingtonom.

Vanredni samit sazvan je nakon što je američki predsjednik Donald Tramp najavio uvođenje carina od 10 odsto za osam evropskih zemalja koje su se protivile američkom preuzimanju Grenlanda, autonomne teritorije u okviru Kraljevine Danske. Iako je od te prijetnje u međuvremenu odustao, u Briselu je preovladalo uvjerenje da je razgovor o širem okviru odnosa sa nestabilnim i teško predvidivim partnerom postao neminovan.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen istakla je da su „jedinstvo EU i angažovanje sa SAD na čvrst, ali neeskalatorni način“ dali rezultate. Po njenim riječima, Unija je pokazala da umije da štiti sopstvene interese, ne zatvarajući vrata dijalogu.

Podršku za takav pristup dala je i danska premijerka Mete Frederiksen, koja je naglasila da je suverenitet Danske nesporan i da SAD i Danska „moraju da sarađuju s poštovanjem, bez međusobnih prijetnji“. Ona je podsjetila da zemlje NATO-a podržavaju stalno prisustvo u arktičkom regionu, uključujući okolinu Grenlanda.

Slične poruke stigle su i iz Pariza i Berlina. Francuski predsjednik Emanuel Makron poručio je da Evropa mora „ostati izuzetno budna i spremna da upotrijebi alate koji su joj na raspolaganju ako se ponovo nađe ugrožena“. Njemački kancelar Fridrih Merc pozdravio je Trampovu promjenu stava i odustajanje od aneksionih planova i dodatnih tarifa, ocijenivši da je to korak ka smirivanju tenzija.

Ipak, više evropskih lidera insistiralo je da se, uprkos krizama, Sjedinjene Države zadrže kao ključni saveznik. Litvanski predsjednik Gitanas Nauseda nazvao je SAD „najbližim prijateljem“, podsjećajući na američke vojne kontingente stacionirane u njegovoj zemlji. Poljski premijer Donald Tusk poručio je da Evropa mora biti apsolutno ujedinjena kako bi zaštitila odnose sa partnerima preko Atlantika, ali je istovremeno naglasio da politika zahtijeva povjerenje i poštovanje, a ne dominaciju ili prisilu.

Grenland, koji je Evropsku zajednicu napustio 1985. godine, takođe insistira na poštovanju sopstvenog suvereniteta. Premijer ostrva Jens-Frederik Nilsen izjavio je u Nuku da ne zna sve detalje bezbjednosnog sporazuma, ali je naglasio da Grenland želi miran dijalog sa SAD i da o suverenitetu ne može biti pregovora. „Biramo Kraljevinu Dansku, biramo EU, biramo NATO“, poručio je.

Debata o transatlantskim odnosima dodatno je opterećena ratom u Ukrajini i pitanjem evropske bezbjednosti. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski nedavno je kritikovao Evropu zbog, kako je naveo, sporog donošenja ključnih odluka, ističući potrebu za jedinstvenom evropskom vojnom snagom. Prema podacima Kilskog instituta za svjetsku ekonomiju, evropske zemlje su od januara 2022. do kraja oktobra 2025. izdvojile 188,6 milijardi evra pomoći Ukrajini, iako su odluke često donošene uz unutrašnje rezerve i oklijevanja.

U takvom kontekstu, Evropski parlament signalizirao je spremnost da preispita zamrzavanje ratifikacije trgovinskog sporazuma sa SAD, što je do sada bio jedan od najoštrijih odgovora Brisela na carinske prijetnje. Predsjednica parlamenta Roberta Mecola najavila je mogućnost nastavka rasprave, dok je predsjednik Trgovinskog odbora Bernd Lange upozorio da „nema mjesta za lažnu sigurnost“ i da EU mora biti spremna da primijeni sve raspoložive pravne i ekonomske instrumente.

Pored trgovinskih tenzija, evropski lideri su izrazili zabrinutost i zbog Trampove inicijative za osnivanje „Mirovnog savjeta“, koji se, po ocjeni Brisela, razvija u strukturu sa širim geopolitičkim ambicijama. Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Kosta izjavio je da EU ima ozbiljne sumnje u pogledu obima, upravljanja i usklađenosti te inicijative sa Ujedinjenim nacijama, iako je Unija spremna da sarađuje na mirovnim naporima u Gazi u okvirima međunarodnog prava.

Iako je neposredna prijetnja nad Grenlandom splasnula, u Briselu preovladava uvjerenje da je kriza otkrila dublje pukotine u odnosima sa Vašingtonom. Evropa je, kako poručuju njeni lideri, odlučna da brani svoj suverenitet i interese, ali i da očuva savezništvo koje je, uprkos svim potresima, i dalje ključno za bezbjednosnu arhitekturu Zapada.