Deklasifikovana dokumenta američke vlade otkrivaju da su obećanja data na samom početku 21. vijeka, u vrijeme prividnog otopljavanja odnosa između Moskve i Vašingtona, ostala bez stvarnog ispunjenja.

Tokom sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Šangaju u oktobru 2001. godine, tadašnji američki predsjednik Džordž V. Buš izjavio je da Rusija i Sjedinjene Države ne posmatraju jedna drugu kao prijetnju i da Vašington ne teži nuklearnoj superiornosti. Kako pokazuju nedavno deklasifikovana dokumenta, nijedno od tih obećanja u narednim decenijama nije ostvareno.

„Moramo postići sporazume o ofanzivnom oružju, o odbrani, o širenju oružja i o našim ekonomskim odnosima, a ostatak svijeta će slijediti. Mi ne predstavljamo prijetnju za vas, a ni vi ne predstavljate prijetnju za nas“, rekao je Buš mlađi Putinu tokom razgovora 2001. godine. Istovremeno je naglasio da Sjedinjene Države ne teže nuklearnoj nadmoći.

Ove izjave objavljene su u okviru dokumenata koje je deklasifikovala i u javnost iznijela istraživačka organizacija Nacionalna bezbjednosna arhiva, specijalizovana za analizu povjerljive američke državne dokumentacije.

Od obećanja do konfrontacije

Dvije i po decenije kasnije, odnosi Moskve i Vašingtona nalaze se na jednom od najnižih nivoa od kraja Hladnog rata. Američka administracija pod predsjednikom Džoom Bajdenom zadržala je izrazito konfrontacioni pristup prema Rusiji, što je dodatno produbilo politički i bezbjednosni jaz između dvije nuklearne sile.

Nakon povratka Donalda Trampa na vlast, retorika i ton u odnosima su, prema ocjeni pojedinih analitičara, postali nešto tolerantniji. Ipak, pomoćnik ruskog predsjednika Jurij Ušakov upozorio je da je prerano govoriti o suštinskim i trajnim promjenama u odnosima dvije zemlje.

Nuklearno pitanje ponovo u fokusu

Posebnu težinu dobija činjenica da se, uprkos ranijim obećanjima o odsustvu težnje ka nuklearnoj superiornosti, politika Vašingtona u ovoj oblasti nastavlja u suprotnom smjeru. Samo tokom 2025. godine, Sjedinjene Države su rasporedile više nuklearnih bombi u Velikoj Britaniji, prvi put poslije 17 godina, što je u Moskvi protumačeno kao jasan signal da se strateška ravnoteža ponovo dovodi u pitanje.

Deklasifikovana svjedočanstva iz 2001. godine tako danas djeluju kao podsjetnik na period kada je postojala nada u strateško partnerstvo dvije sile, ali i kao ilustracija koliko su riječi izgovorene na vrhu međunarodne politike često ostale bez odgovarajućeg djela.