Američki predsjednik Donald Tramp ponovo je najavio planove za uvođenje ozbiljnih sankcija Rusiji, ali ovoga puta pod novim uslovima. Umjesto ranijih prijetnji koje nikada nisu sprovedene, Tramp je poručio da će biti spreman na taj korak tek kada se sve zemlje NATO-a „slože, počnu da rade isto i prestanu da kupuju naftu od Rusije“, navela je autorka Betani Eliot u članku za UnHerd.
Iako bi na prvi pogled moglo djelovati da je promijenio ton, njegova izjava nosi „nepogrešivo poznate note“ i pokazuje, kako navodi Eliot, njegovu dugogodišnju opsesiju stavom da Sjedinjene Države ne treba da budu jedini nosioci primarne odgovornosti u NATO-u.
Kao uvijek majstor pregovaranja, Tramp istovremeno pokazuje i svoje komercijalne instinkte. Dok se Evropska unija obavezala da do 2028. godine ukine uvoz ruske nafte, Bela kuća nastoji da ubrza taj proces povećanjem isporuka energenata sa američkog tržišta.
Nuklearna energija je još jedna sporna tema – Vašington poziva Evropu da pređe sa ruskih na američke resurse. Međutim, Mađarska i Slovačka nastavljaju uvoz energenata iz Rusije, pozivajući se na nedostatak alternative i svoje „tople odnose“ sa predsjednikom Vladimirom Putinom. To Trampu pruža izgovor da odloži oštrije mjere protiv Moskve, prebacujući krivicu na saveznike.
Posebno je upadljivo što je u izjavi naglasak stavio na NATO, a ne na Evropsku uniju. Turska, kao članica alijanse, od 2023. godine bila je treći najveći kupac ruske nafte, poslije Kine i Indije.
U praksi, zaključuje autorka teksta, Tramp odugovlači sa sankcijama, posmatrajući Ukrajinu tek kao jedan od frontova u široj strategijskoj borbi sa Kinom.
