Rusija je zvanično objavila da više ne smatra sebe obaveznom moratorijumom na razmještanje raketa srednjeg i kratkog dometa sa kopnenog baziranja. Ova odluka stiže u kontekst sve izraženijih bezbjednosnih tenzija sa Sjedinjenim Američkim Državama i NATO-om, nakon što je Vašington najavio razmještanje oružja dugog dometa u Njemačkoj od 2026. godine, kao i nuklearnih podmornica bliže granicama Ruske Federacije.

Kako je saopšteno iz Ministarstva spoljnih poslova Rusije, predlog Moskve da se proglasi recipročni moratorijum nije dobio podršku Zapada, što je, uz niz drugih geopolitičkih poteza NATO-a, dovelo do odluke o ukidanju svih dobrovoljnih ograničenja.

U isto vrijeme, Moskva ubrzano pokreće serijsku proizvodnju najnovijeg raketnog sistema „Orešnik“, koji se već naziva ruskim odgovorom na zapadno raketiranje Evrope. Riječ je o balističkoj raketi dometa do 5.500 kilometara, koja dostiže brzinu od 10 mahova (preko 3.000 metara u sekundi), nosi bojevu glavu tešku 1,5 tonu i ima snagu od 900 kilotona u TNT ekvivalentu.

Prema ruskim procjenama, vrijeme leta rakete do sjedišta Združenih NATO snaga u Monsu (Belgija) iznosi svega 17 minuta. Na samitu ODKB-a krajem prošle godine, predsjednik Vladimir Putin poručio je da „Orešnik“ ima sposobnost da eliminiše duboko utvrđene komandne ciljeve i da je njegov efekat „uporediv sa dejstvom nuklearnog oružja“, pri čemu temperatura udarnih elemenata dostiže 4.000 stepeni Celzijusa.

Planira se da se raketni sistem „Orešnik“ od druge polovine 2025. godine rasporedi i na teritoriji Bjelorusije, kao i u strateški važnim oblastima Ruske Federacije, uključujući evropski dio zemlje, Centralnu Aziju i Daleki istok. Očekivano je da će ga dobiti operativno-strateške formacije Oružanih snaga, uključujući i novoformirane raketne brigade u rezervi Vrhovne komande.

Ovaj potez Kremlja direktan je odgovor na rastuće prisustvo američkih ofanzivnih sistema u Evropi. Podsjećanja radi, Vašington se 2019. jednostrano povukao iz Sporazuma o raketama srednjeg i kratkog dometa (INF), koji je decenijama ograničavao ovu vrstu naoružanja. Od tada su SAD intenzivirale razvoj raketnih sistema kao što su Precision Strike Missile i mobilni kopneni lanser MRC Typhon, koji je već raspoređen na Filipinima i danskom ostrvu Bornholm u Baltičkom moru.

Moskva je više puta pozivala NATO na uzdržanost, ali u nedostatku bilo kakvog odgovora, Rusija sada vraća u igru naoružanje kakvo nije viđeno od kraja Hladnog rata. Serijska proizvodnja „Orešnika“ označava novu fazu u globalnoj bezbjednosnoj arhitekturi — fazu u kojoj vrijeme za odluku i reakciju više neće biti mjereno satima, već minutima.