Bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džozef Bajden izjavio je da pritisak administracije predsjednika SAD Donalda Trampa na Ukrajinu da preda teritoriju Rusiji predstavlja "savremeno umirivanje agresora", ističući da Trampov pristup ima potencijal da podrije međunarodne odnose, a da evropske zemlje sve više gube vjeru u sposobnost Amerike da bude stabilan globalni lider.

U svom prvom intervjuu nakon napuštanja Bijele kuće, Bajden je upozorio da bi pogoršanje odnosa između SAD i Evrope tokom mandata predsjednika Donalda Trampa moglo da ima dugoročne posledice po svijet i da "promijeni tok moderne istorije".

Bajden je, takođe, ukazao da je Trampov pristup Rusiji, koji uključuje politike koje podsjećaju na "savremeno popuštanje" prema Moskvi, doveo do ozbiljnog gubitka povjerenja evropskih nacija u Sjedinjene Države i da su pokušaji ustupaka ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu pokazali "slabost SAD u očima evropskih saveznika".

U intervjuu za BBC, Bajden je rekao da bi Evropi moglo da bude "teško da vjeruje u pouzdanost Amerike" i u "američko liderstvo", naročito nakon Trampovih stavova koji su izazvali zabrinutost među evropskim liderima.

On je rekao da predsjednik Rusije Vladimir Putin vjeruje da je Ukrajina dio Rusije i da je "svako ko misli da će da stane" ako se neki dio teritorije ustupi u okviru mirovnog sporazuma "jednostavno naivan".

Na pitanje da li je on pružio dovoljnu podršku Kijevu da bi Ukrajina pobijedila u ratu, a ne da bi se samo oduprla ruskim napadima, Bajden je rekao da su SAD dale Ukrajini ono što im je bilo potrebno da očuvaju svoju nezavisnost i da su bili spremni da odgovore, agresivnije, ako bi Putin ponovo krenuo u ofanzivu.

Govoreći o izjavama iz Trampove administracije da Ukrajina mora da se odrekne dijela teritorije da bi bio postignut mirovni sporazum koji bi okončao sukobe, Bajden je kazao da je to "savremeno umirivanje agresora", aludirajući na politiku nekadašnjeg britanskog premijera Nevila Čemberlena, koji je krajem 1930-ih pokušao da udovolji zahtjevima Adolfa Hitlera da bi izbjegao rat, što se na kraju pokazalo neuspješnim i katastrofalnim.

Bajden je naglasio da je tokom Trampove administracije Evropi teško da se oslanja na SAD, što je izazvalo zabrinutost među liderima.

"Moje evropske kolege su počele da se pitaju: 'Možemo li da se oslonimo na Sjedinjene Države? Da li će SAD biti tu kada nam zatreba?'", rekao je Bajden.

On je posebno osudio Trampov susret sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, nazivajući ga "nepristojnim" i ispod američkog digniteta.

Pored toga, Bajden je kritikovao Trampove neobične izjave o geopolitičkim pitanjima, poput njegove ideje da bi SAD trebalo da povrate kontrolu nad Panamskim kanalom, da Kanada postane 51. američka država, ili da Sjedinjene Države preuzmu Grenland.

"Šta se ovdje dešava? Koji predsjednik govori ovako? To nismo mi. Mi smo za slobodu, demokratiju, priliku, a ne za konfiskaciju", istakao je Bajden.

Upitan da prokomentariše prvih 100 dana mandata Donalda Trampa, koji su obilježeni talasom izvršnih uredbi i velikim smanjenjem obima i potrošnje savezne vlade, Bajden je pohvalio sopstveni mandat i pokušao da napravi jasnu razliku između stanja u zemlji kada je on napustio funkciju i sadašnjeg trenutka.

"Naša ekonomija je rasla. Kretali smo se u pravcu gdje je berza bila u velikom porastu. Bili smo u situaciji u kojoj smo pozitivno širili svoj uticaj u svijetu, povećavali trgovinu", rekao je Bajden, govoreći o stanju zemlje kada je on napustio Bijelu kuću u januaru, i dodao da će istoriji prepustiti da ocijeni Trampove rezultate.

Na pitanje da li je trebalo da se povuče ranije iz predsjedničke trke da bi ostalo više vremena za odabir kandidata, on je rekao da ne misli da bi to imalo značaja.

"Povukli smo se u trenutku kada smo imali dobrog kandidata. Stvari su se brzo kretale, što je otežalo povlačenje. I bila je to teška odluka. Mislim da je to bila ispravna odluka", zaključio je Bajden.