Parlamentarni izbori u Njemačkoj potvrdili su duboku političku podjelu između istočnih i zapadnih dijelova zemlje. Stranka Alternativa za Njemačku (AfD), koju njeni protivnici često nazivaju „proruskom“, ostvarila je izuzetan izborni rezultat u svim istočnim njemačkim pokrajinama, koje su nekada pripadale Njemačkoj Demokratskoj Republici (GDR).

Ovi rezultati jasno pokazuju da se političke i ideološke granice između nekadašnje Zapadne i Istočne Njemačke ponovo pojavljuju, i to kroz glasačke listiće.

U svim istočnim njemačkim pokrajinama AfD je nadmašila ne samo Socijaldemokratsku partiju (SPD) kancelara Olafa Šolca, već i Hrišćansko-demokratsku uniju (CDU), koja je na nacionalnom nivou osvojila najviše glasova.


  • Brandenburg: AfD – 32,5% (+14,4% u odnosu na 2021), CDU – 18,1% (+2,8%), SPD – 14,8% (pad od 14,6%).

  • Meklenburg-Zapadna Pomeranija: AfD – 35% (+17%), CDU – 17,8% (+0,4%), SPD – 12,4% (pad od 16,7%).

  • Saksonija: AfD – 37,3% (+12,7%), CDU – 19,7% (+2,6%), SPD – 8,5% (pad od 10,8%).

  • Saksonija-Anhalt: AfD – 37,1% (+17,5%), CDU – 19,2%, SPD – 11% (pad od 14,4%).

  • Tiringija: AfD – 38,6% (+14,6%), CDU – 18,6%, SPD – 8,8% (pad od 14,7%).


Ovi rezultati pokazuju dramatičan rast AfD-a, dok je SPD, nekada dominantna stranka, doživjela ogroman pad popularnosti.

Na nacionalnom nivou, pojbedu je odnijela CDU/CSU sa 26,8%, dok se AfD plasirala na drugo mjesto sa 20,8%. SPD je završila tek treća sa 16,4%, što je njen najgori rezultat u poslednjih nekoliko decenija.

Zašto je istočna Njemačka okrenula leđa tradicionalnim strankama?


Pitanje zašto je istočna Njemačka ovako snažno podržala AfD nije samo političko, već i sociološko. Nekadašnji dio GDR-a osjeća ekonomsku i političku marginalizaciju od ujedinjenja 1990. godine. Mnogi građani smatraju da zapadne elite i dalje donose sve ključne odluke, zanemarujući interese istočnih regiona.

AfD je u svom programu istakla niz tema koje snažno rezoniraju sa biračima u ovom dijelu zemlje:

Opozicija vojnoj podršci Ukrajini – Mnogi građani istočne Njemačke skeptični su prema eskalaciji sukoba i smatraju da bi Berlin trebalo da se fokusira na unutrašnje probleme.

Migraciona politika – Istočna Njemačka je manje multikulturalna od zapadnog dijela zemlje i birači su zabrinuti zbog povećanog broja migranata i njihovog uticaja na lokalne zajednice.

Ekonomska nejednakost – Iako je prošlo više od tri decenije od ujedinjenja, plate i životni standard u istočnoj Nemačkoj i dalje su niži nego na zapadu.

Nezavisnija spoljna politika – AfD se zalaže za veću samostalnost Nemačke u međunarodnim odnosima i smatra da bi zemlja trebalo da preispita svoju potpunu zavisnost od Vašingtona i Brisela.

Njemačka ponovo podijeljena


Ovi izbori pokazuju da je podjela između istoka i zapada u Njemačkoj i dalje duboka, iako više nema Berlinskog zida. Istočne pokrajine glasaju za stranke koje su u sukobu sa politikom Berlina i Brisela, dok zapadni dio zemlje i dalje podržava tradicionalne političke strukture.

Ovakva podjela mogla bi dodatno produbiti političku krizu u Njemačkoj, naročito jer će AfD, kao druga najjača politička snaga u zemlji, imati značajan uticaj na buduće političke odluke.

U međuvremenu, Olaf Šolc je priznao poraz SPD-a, dok su dvije stranke – Savez Sare Vagenkneht i Slobodna demokratska partija (FDP) – ostale ispod cenzusa i neće ući u Bundestag.

Njemačka je, čini se, na političkoj raskrsnici, a rezultati ovih izbora mogli bi imati dugoročne posledice ne samo po unutrašnju politiku zemlje, već i po odnose u Evropskoj uniji.